Hrvatska

BROJKE: Branko Grčić: Hrvatska od Europske unije dobiva više no što uplaćuje

'Hrvatska bi iz EU-a ove godine trebala povući 408 milijuna eura, a uplatiti 243 milijuna eura.'

Piše: PolitikaPlus

Hrvatska će u 2013. godini od članstva u Europskoj uniji uprihoditi 165 milijuna eura više nego što će uplatiti u njezinu blagajnu, najavio je na današnjem susretu s novinarima potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.

Hrvatska bi iz EU-a ove godine trebala povući 408 milijuna eura, a uplatiti 243 milijuna eura, rekao je Grčić.

Grčić ne sumnja u uspjeh reakreditacije, o kojoj ovisi uplata 150 milijuna eura avansa koje bi Unija trebala uplatiti Hrvatskoj na ime sufinanciranja izvedbe kandidiranih projekata

Preduvjet za takav saldo je dovršetak reakreditacije odnosno provjere spremnosti hrvatske administracije za pripremu projekata i prihvat EU sredstava, što se očekuje tijekom studenoga.

Grčić ne sumnja u uspjeh reakreditacije, o kojoj ovisi uplata 150 milijuna eura avansa koje bi Unija trebala uplatiti Hrvatskoj na ime sufinanciranja izvedbe kandidiranih projekata.

Dodaje da je Hrvatska i bez toga u ovoj godini na dobitku od 15 milijuna eura te da je manje važno hoće li 150 milijuna eura avansa sjesti u hrvatski proračun ove ili početkom iduće godine.

Za 2014., prvu godinu novog sedmogodišnjeg razdoblja financijskog planiranja EU-a, Grčić iz blagajne EU-a očekuje 675 milijuna eura, dok bi hrvatska članarina trebala biti 477 milijuna eura tako da je planirani skor plus od 198 milijuna eura.

Grčić se pohvalio rezultatima rada svoje administracije rekavši da je tijekom 22 mjeseca mandata aktualne Vlade, odnosno od 1. siječnja 2012. do 1. listopada 2013. godine, vrijednost ugovorenih sredstava iz pretpristupnih fondova iznosila 282 milijuna eura od čega je Hrvatskoj isplaćeno 193 milijuna eura, dok je u prethodnih pet godina ugovoreno 252 milijuna eura, a isplaćeno 126 milijuna.

To je po Grčićevim riječima najbolji odgovor na tvrdnje iz opozicije, prema kojima Hrvatska stoji loše u ugovaranju europskih sredstava.

Odgovarajući pak na opozicijske kritike prema kojima Hrvatska kasni u pripremi za prihvat strukturnih i kohezijskih fondova, Grčić i njegovi suradnici ističu da se izrada Partnerskog sporazuma, krovnog dokumenta za trošenje europskih sredstava u sljedećih sedam godina te pripadajućih operativnih programa, u Hrvatskoj odvija u skladu s planiranim rokovima.

Napominju i da zakonodavni paket za kohezijsku politiku, kojim EU definira modalitete implementacije višegodišnjeg financijskog okvira za sve države članice, još uvijek nije donesen.

Tek nakon njegova usvajanja države članice moći će Europskoj komisiji slati programske dokumente na odobravanje, što se očekuje do kraja godine, a korištenje sredstava iz ESI fondova (eng. European Structural and Investment Funds) započinje tek nakon što Europska komisija odobri Partnerski sporazum i pripadajuće operativne programe država članica.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

europska unija, branko grčić, fond