A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://politikaplus.com//upload/images/arhiva/C-D/cia-racunalo-100.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Marko Rakar: Svi podaci koje ste ostavili na internetu se mogu okrenuti protiv vas | Politika+
IT

VIRTUALNI SVIJET: Marko Rakar: Svi podaci koje ste ostavili na internetu se mogu okrenuti protiv vas

'Ponašanje ljudi je uglavnom vrlo predvidivo i moguće ga je izračunati.'

Piše: Ivan Klarić

Bivši zaposlenik CIA-e Edward Snowden prošli tjedan je otkrio da američke agencije prikupljaju milijune podataka iz telefonskih komunikacija i s interneta iz cijelog svijeta. Američko ministarstvo pravosuđa objavilo je u međuvremenu da je pokrenulo istragu o curenju informacija i da je Snowden podložan kaznenom progonu.

Hong Kong ima ugovor o izručenju sa Sjedinjenim Državama, ali bi postupak eventualnog izručenja mogao trajati mjesecima i biti blokiran iz Pekinga. Snowden je u Hong Kong doputovao 20. svibnja, a standardna američka viza za taj teritorij vrijedi 90 dana.

Načelno, sve osobe iz Hrvatske a koje svoje podatke drže na nekim od imenovanih servisa jednako su podložne mjerama praćenja i analize kao i bilo koja druga osoba na svijetu

Internetsku peticiju za Snowdenov oprost od progona potpisalo je u Americi 30 tisuća ljudi. Istodobno je u anketi Washington Posta većina Amerikanaca odgovorila da podržava nazdor komunikacija ako joj je cilj borba protiv terorizma.

Guardian je Snowdena opisao kao bivšeg tehničkog zaposlenika CIA-e, kojeg trenutačno zapošljava tvrtka za sigurnost Booz Allen Hamilton, ugovorno vezana s Nacionalnom sigurnosnom agencijom (NSA).

"NSA je izgradila infrastrukturu koja joj omogućava da presretne gotovo sve. Tako opremljena, NSA automatski, a ne ciljano, apsorbira veliku većinu komunikacija među ljudima", kazao je Snowden britanskom listu.

"Ne želim živjeti u društvu koje radi takve stvari. Ne želim živjeti u društvu u kojem se sve što kažem snima", objasnio je Snowden svoje motive za objavu informacija. I smatra da nije učinio nikakvo kazneno djelo. "Vidjeli smo dosta kriminalnih poteza američke administracije, bilo bi licemjerno da sada mene optuži", rekao je.

Glasnogovornik Bijele kuće Jay Carney nije hito u ponedjeljak komentirati slučaj zbog istrage u tijeku.


Tvrtka Booz Allen Hamilton objavila je u priopćenju da je Snowden njezin zaposlenik samo tri mjeseca. "Ako je to točno, njegov potez predstavlja teško kršenje pravila ponašanja i osnovnih vrijednosti naše tvrtke".

Prve informacije o nadzoru pojavile su se prošle srijede kada je Guardian objavio da je američki tajni sud naredio telefonskoj kompaniji Verizonu da NSA-i preda milijune telefonskih "metapodataka".

NSA je izgradila infrastrukturu koja joj omogućava da presretne gotovo sve. Tako opremljena, NSA automatski, a ne ciljano, apsorbira veliku većinu komunikacija među ljudima

Metapodaci uključuju brojeve telefona obaju sudionika razgovora, njegovo trajanje, vrijeme razgovora i lokacije s kojih se razgovaralo.

U četvrtak su Guardian i Washington Post objavili da NSA skida podatke izravno sa servera devet internetskih tvrtki, uključujući Facebook, Google, Microsoft i Yahoo putem programa nazvanog Prism. Sve te kompanije objavile su kasnije da nisu dale dopuštenje za pristup svojim serverima.

Pomoću Prisma NSA i FBI mogu pristupiti elektroničkoj pošti, internetskom 'chatu' i ostalim vidovima komunikacija izravno sa servera internetskih kompanija. Tako prikupljeni podaci trebali bi se koristiti za praćenje stranih državljana osumnjičenih za terorizam.

Prismu je odobrio bivši američki predsjednik George W. Bush u sklopu izmjena zakona o nazdoru komunikacija za njegova mandata.

Aktualni predsjednik Barack Obama lani je potvrdio zakone. On je u izjavi za medije branio potrebu programa za nadzor, ali je Amerikance uvjeravao da nitko ne sluša njihove razgovore.

Poznati hrvatski bloger i stručnjak za internet Marko Rakar kaže da svima mora biti jasno da je velika većina svih značajnih internet servisa u američkom vlasništvu pa je sukladno tome i većina podataka "iz oblaka" spremljena u podatkovnim centrima koji se ili fizički nalaze u Americi ili su pod kontrolom američkih kompanija.

- Iz postojećih podataka nejasno je koliko dugo ova razina praćenja traje, a obzirom na demantije koje su primjerice Facebook ili Google objavili, nejasno je i o kakvom se točno mehanizmu praćenja radi. Zanimljivo je primjetiti i da Twitter nije na popisu imenovanih kompanija, a znamo da je Twitter već ranije u više navrata uspješno branio interese svojih korisnika do te mjere da ima pravo upozoriti svoje korisnike na činjenicu da su njihovi podaci zatraženi od strane vlasti. Ako su ovi demantiji i sama informacija o praćenju točni, onda pretpostavljam da je najrealniji scenarij praćenja korisnika takav da se u zainteresiranim agencijama instaliraju odgovarajući terminali koji po određenoj proceduri dopuštaju pristup podacima, dok se dio podataka sakuplja iz javnih izvora, ističe Rakar.

Naravno, korisnike interneta u Hrvatskoj, a posebice one koji koriste Facebook i Gmail, zanima da li su i oni bili 'meta' tajnog praćenja.

- Načelno, sve osobe iz Hrvatske a koje svoje podatke drže na nekim od imenovanih servisa jednako su podložne mjerama praćenja i analize kao i bilo koja druga osoba na svijetu. U ovakvim situacijama, treba znati da vjerojatno neki analitički softver prvo kreira tzv. socijalni graf osobe koja je predmet interesa, a potom se krene u analizu interakcija i povezanosti osobe koja je predmet istrage sa svim granama tog socijalnog grafa, govori Rakar i nastavlja.

U praksi to može značiti da primjerice u susjednoj Bosni i Hercegovini postoji neka osoba koja je zanimljiva američkim vlastima, a igrom slučaja vi dijelite s tom osobom neke zajedničke kontakte pa ste čistom metodom asocijacije povezani s zanimljivom osobom i postajete predmetom neke istrage

- U praksi to može značiti da primjerice u susjednoj Bosni i Hercegovini postoji neka osoba koja je zanimljiva američkim vlastima, a igrom slučaja vi dijelite s tom osobom neke zajedničke kontakte pa ste čistom metodom asocijacije povezani s zanimljivom osobom i postajete predmetom neke istrage. Također, vrijedi znati da je riječ o gotovo sigurno sustavima koji koriste različite matematičke i statističke metode te da vaši podaci teško da su bili predmet bilo kakve obrade od strane ljudskih operatera, a ako je to i bilo tako vjerojatno za to postoji vrlo dobar razlog, kaže nam naš sugovornik.

Rakar kaže da promatranje ovako velikih setova podataka služi ne samo za praćenje pojedinaca nego i za analizu sentimenta pojedine grupacije ljudi.

- Uz dovoljno velike setove možemo predvidjeti buduća događanja, koristiti ih kao temeljni blok za predviđanje moguće reakcije na neke buduće događaje ili pak kao element za doslovno izračunavanje budućih događanja. Svjestan sam da to zvuči jako široko i pomalo zastrašujuće no ponašanje ljudi je uglavnom vrlo predvidivo i moguće ga je izračunati, napominje Rakar dodajući.

- Mislim da sve podatke koje ste u bilo kojem času ostavili na internetu morate promatrati kao podatke koji se u bilo kojem trenutku u budućnosti mogu iskoristiti protiv vas u bilo koju svrhu. svaki podatak koji ostavimo na internetu moramo promatrati kao podatak koji će ostati nekome dostupan jako dugo, praktički vječno, dodaje Rakar.

Na naše pitanje postoji li načiun obrane od ovakvih vrsta praćenja, Rakar odgovara.

- Jedini način da se obranite od takvih intruzija u privatnost je ne koristiti navedene servise ili pak jako paziti koje podatke želite podijeliti sa svijetom, no čak niti to ne znači da ste sigurni. Naime, neovisno o tome koliko se trudite u pkušavanju svojih socijalnih kontakata i podataka, rekonstrukcijom ponašanja na duži rok moguće je izračunati ili predvidjeti vjerojatnost pojedinih događaja ili veza. Matematika i statistika su nažalost vrlo egzaktni, a količina podataka koju svakoga danas ostavljamo na internetu je impresivna; ne govorimo ovdje samo o podacima koje  ostavite na Facebooku ili nekoj drugoj društvenoj mreži, nego i o email porukama koje ovako ili onako prolaze kroz američke servere (primjerice, solidan dio primarnih internet veza u Hrvatskoj su u vlasništvu američkih telekom kompanija), ali i o podacima koje htjeli ili ne otkrivate posjećujući različite web stranice otkrivajući na taj način svoje preference i relativni položaj u društvu, na kraju će Rakar.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

marko rakar, edward snowden, fbi, cia, prism