A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://politikaplus.com//upload/images/arhiva/C-D/dok-ing-123.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Hrvatska autoindustrija: Sektor s puno potencijala, ali i ogledalo rada stare vlasti | Politika+
Tvrtke

STRATEGIJE: Hrvatska autoindustrija: Sektor s puno potencijala, ali i ogledalo rada stare vlasti

Financiranje razvoja kod nas je, nažalost, očito nemoguća misija.

Piše: Silvijo Maksan

Da Hrvatska više ulaže u automobilsku industriju, hrvatskom gospodarstvu bi bilo bolje. No, problem leži u odnosu državnih institucija prema svemu što vrijedi u ovoj državi. Umjesto da se donesu konkretni potezi i da se daju poticaji za konkretne sektore i projekte u njima, poslovanju pojedinih obećavajućih tvrtki, Vlada Republike Hrvatske povećava poreze na dobit malim i srednjim poduzetništvu u industriji i time ne riješava ništa. Samo "konju na umoru" prebacuju uteg s glave na nogu, i obratno. A trebalo bi ga se rasteretiti da se podigne s tla i krene naprijed.  Tim povodom smo i razgovarali s cijenjenim stručnjakom s Brodarskog instituta, dr. Živkom Ilijevskim.

 

Ono što se nudi kroz različite fondove ili su beznačajna sredstva ili su kriteriji takvi da se čovjek pita za koju su to svemirsku agenciju krojeni. Kad mi u našoj zemlji ponudimo razvoj, na primjer, električnog pogona za vozila, to nije inovacija za koju možete dobiti poticajna sredstva ili povoljniji kredit, a kad američki GM napravi električni pogon, onda je to svjetska inovacija.

Može li Institut dati doprinos razvoju automobilske industrije?

Brodarski institut kao razvojna instritucija može značajno doprinijeti razvoju gospodarstva općenito, pa tako i automobilskoj industriji. No kada postoji problem, njega treba najprije identificirati da bi se pronašla rješenja. Kriza automobilske industrije je prije svega uzorkovana energetskom neizvjesnošću, porastom cijene goriva, pretjeranim onešišćenjem okoliša i utjecajem na klimatske promjene. Financijska kriza i opća recesija je samo ubrzala ono što bi se ionako dogodilo s automobilskom industrijom.

 

Što će to značiti za Hrvatsku i ostatak svijeta?

Prije svega treba kazati da je financijska kriza i opća recesija je samo ubrzala ono što bi se ionako dogodilo s automobilskom industrijom – pad prodaje i neizvjesna budućnost.  Cestovni promet je jedan od najvećih generatora stakleničkih plinova i najveći ovisnik o nafti. Stoga se automobilska industrija nalazi između čekića i nakovnja.


To je vezano i za pitanje prije. Kao što smo već kazali, s jedne strane se približava ono što se naziva vrhom proizvodnje nafte (Peak-Oil) koji je i još će izazivati turbulencije na tržištu nafte, a s druge strane nema više nikakve dvojbe da se moraju drastično smanjivati emisija CO2 i drugih štetnih plinova i tvari. Velika automobilska industrija, američka kao i europska, su dugo vremena spavale na sasušenim lovorikama. Na žalost, s velikom industrijom ide i ogroman broj subjekata iz prateće industrije i usluga, ali i način života koga je njen ubrzani razvoj nametnuo. Opća recesija predstavlja samo neugodno buđenje iz ugodnog sna i sagledavanje prijetnji koje su ionako postojale.

 

Dobro. Ali gdje je tu rješenje? Imamo li ga uopće?

Temeljna odrednica Instituta na svim područjima na kojima djeluje u zadnjih desetak i više godina je održivi razvoj. Vrijedne inovacije moraju ići u smjeru zaštite okoliša i prirode u svim područjima, a napose u auto industriji. A mi ih imamo. No „Mali“ čekaju da to netko drugi – „Veliki“ - napravi. Na žalost to je više pitanje našeg mentaliteta nego veličine.

Međutim, kod nas ima i drugih problema: put od ideje do vrijedne inovacije kao industrijskog proizvoda je dug, mukotrpan, te zahtijeva odricanja i značajna finacisjka sredstva. To je put razvoja koji ako nije sustavno ustrojen i finacijski poduprt, nema nikakvih izgleda. Financiranje razvoja kod nas je, nažalost, očito  nemoguća misija.

 

Spomenuli ste održivi razvoj. Kako je on povezan sa opstankom prirode?

Kada govorimo o održivom razvoju, govorimo o tome da svaka ljudska aktivnost mora biti u okvirima koji osiguravaju opstanak prirode. Stoga je zaštita okoliša kompleksan problem koji se tiče sveukupne ljudske aktivnosti, a napose gospodarskih aktivnosti. Svaki proizvod, te proizvodni proces koji ga stvara, danas su pod  posebnim povećalom  s obzirom na njegov učinak na okoliš u najširem smislu.

 

Kakvi su kod nas kriteriji financiranja i ulaganja državnih institucija za "obećavajuće" projekte?

 

Ono što se nudi kroz različite fondove su beznačajna sredstva ili su kriteriji takvi da se čovjek pita za koju su to svemirsku agenciju krojeni. Kad mi u našoj zemlji ponudimo razvoj, na primjer, električnog pogona za vozila, to nije inovacija za koju možete dobiti poticajna sredstva ili povoljniji kredit, a kad američki GM napravi električni pogon, onda je to svjetska inovacija.

 

Koji su to "obećavajući" projekti?

Jedan od njih je primjena električnog pogona na strojevima za razminiranje u suradnji s tvrtkom DOK-ING. Taj projekt je uspješno završen uz malu financijsku pomoć Ministarstva znanosti kroz program TEST. Nova znanja i proizvodi (motori s permanentnim magnetima, elektronika upravljanja i dr.), koji su se pri tome stvorili, mogli su poslužiti i šire u automobilskoj industriji. Međutim, za takve projekte nije bilo razumijevanja. Jedan od tih projekata je mogao biti uvođenje električnog pogona na automobilima, industrijskom konverzijom klasičnih automobila.

No, takav projekt nije dobio prolaz za financijsku pomoć. Uz to, izdvojio bih razvoj niskopodnog minibusa. Takvi minibusi se u svijetu proizvode konverzijom malih dostavnih vozila koji su s dosta ozbiljnih nedostataka. Takav proizvod bi omogućio reorganizaciju javnog prijevoza uvođenjem prijevoza „od vrata do vrata“, ali je industrijski. Ali zbog nedostatka novca (čitaj zbog "nedostatka sluha određenih vladinih institucija" ) projekat u stagnaciji.

 

Što trebamo učiniti u HR da pokrenemo razvoj gospodarstva?

 

Mora biti jasno da malo i srednje gospodarstvo ne samo kod nas, nego u svijetu, nema financijske moći, a niti drugih resursa potrebnih za razvoj novih proizvoda. To vrijedi za ukupnu industriju, a ne samo za auto industriju. Država mora, ako želi napredak gospodarstva, postaviti novi funkcionalni i učinkoviti (ne paradni) sustav za poticanje razvoja. Pri tome razvojne institucije primijenjenih znanosti moraju imati ključnu ulogu. Dakle, stvar je više u rukama državnih stratega, a manje u gospodarskim subjektima.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

željko ilijevski, dok ing, automobilska industrija