A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://politikaplus.com//upload/images/arhiva/kosovo.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

U sukobu između Srbije i Kosova EU ne zna što želi | Politika+
Regija

NESLOGA U EU: U sukobu između Srbije i Kosova EU ne zna što želi

Zbog nesloge Europljana EU se nada da će Kosovo i Srbija sami riješiti probleme, ali takvu želju sukobljene strane nemirnoj EU zasigurno neće ispuniti.

Piše: PolitikaPlus/DW

Na granici između Srbije i Kosova se puca. Srbi spaljuju granični prijelaz.  A europska ministrica vanjskih poslova Catherine Ashton “šulja se kao mačka” i izjavljuje kako je “zabrinuta” i kako “žali” te da nasilje na sjeveru Kosova “duboko osuđuje”. Više puta pozvala je Srbe i Kosovare da se “vrate dijalogu”.
 



Kod ni jednog drugog vanjskopolitičkog pitanja Europska unija nije više podijeljena i posvađana kao oko pristupa Srbiji i Kosovu. “Dijalog je najmanji zajednički nazivnik”, izjavio je jedan diplomat Europske unije u Bruxellesu. 22 od 27 zemalja članica priznale su neovisnost Kosova koje je u veljači 2008. godine proglasilo neovisnost i koje je dobilo međunarodno priznanje. Pet zemalja članica Rumunjska, Slovačka, Španjolska, Cipar i Grčka odbijaju priznati Kosovo, ali su ipak spremne na suradnju s Kosovom.
 

EU još uvijek bez dugoročne strategije za Kosovo
 

Europska unija nije se još mogla dogovoriti o dugoročnoj strategiji oko Kosova. I prema Srbiji ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a, uvijek kada su na dnevnom redu Srbija i Kosovo, traže kvadraturu kruga. Nijemci, Britanci i Nizozemci želju Srbije za početak pregovora o članstvu u EU prepoznaju kao mogućnost vršenja pritiska na Beograd i to ne samo oko dogovora oko Kosova već i za postizanje više pravne države u samoj Srbiji. Austrijanci i Slovaci pak žele izaći u susret Srbiji kako se ova vrlo bitna država na Balkanu ne bi ponovno našla u političkoj izolaciji.
 

Za različita stajališta postoje i dobri razlozi. Zbog iskustva oko ulaska Cipra u EU većinu zemalja članica Unije hvata paničan strah da bi se kod idućeg proširenja mogla pojaviti otvorena pitanja granica.

 

Za različita stajališta postoje i dobri razlozi. Zbog iskustva oko ulaska Cipra u EU većinu zemalja članica Unije hvata paničan strah da bi se kod idućeg proširenja mogla pojaviti otvorena pitanja granica. Tako je Hrvatska u drugoj polovici svojeg pregovaračkog razdoblja morala dogovoriti način rješavanja graničnog prijepora na Jadranu sa Slovenijom. Put Makedonije u EU do daljnjega je blokiran, jer se Grčka i Makedonija ne mogu dogovoriti oko imena države Makedonije. Osim toga, iskustvo je pokazalo da Srbija itekako reagira na pritisak Europske unije. Naime, uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića, posljednjih bjegunaca i optuženika za ratne zločine pred Haškim sudom, uspjela su samo zato, što je EU prijetio prekidom procesa približavanja Uniji.

 

Međutim, izručenjem optuženih za ratne zločine Haagu povećao se i pritisak na Europsku uniju. Ukoliko Unija i dalje želi iskoristiti “europsku perspektivu” za zapadni Balkan kao poticaj za reforme i demokratsko ponašanje, tada i Bruxelles mora reagirati na znakove dobre volje iz Beograda. Na Europskoj uniji koja nije složna, sada leži velika odgovornost, jer je Europska unija u rujnu 2010. godine kroz Rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a postala posrednik između Beograda i Prištine.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

granični prijelazi, kosovo, srbija, eu