Zdravlje

PUŠENJE: Zašto velika većina okorjelih pušača ne oboli od raka pluća?

Piše: PolitikaPlus

Pušenje cigareta najveći je faktor rizika za razvoj i obolijevanje od raka pluća, no istodobno podaci studije ukazuju na to da velika većina pušača ne oboli od te bolesti. Znastvenici već dulje vrijeme pokušavaju otkriti zašto.

Nema nikakve sumnje da je nepušenje najsigurniji način da se izbjegne rak pluća, piše portal Science Alert, ali je istina i da ga će velika većina okorjelih pušača izbjeći.

Novo istraživanje ide u prilog pretpostavci da u tome veliku ulogu igra genetika.

Genetika i značaj stanica koje oblažu pluća

Istraživači su otkrili urođenu prednost među pušačima u kojih se ne razvije rak pluća. Čini se da su stanice koje oblažu njihova pluća manje podložne mutacijama.

Istraživanja upućuju na to da su geni za popravak DNK, koji mogu zaštititi od razvoja raka, aktivniji kod nekih osoba, čak i ako su pušači.

U istraživanju su se koristili genetski profili iz bronhija 14 nepušača i 19 pušača koji puše rijetko, umjereno i često.

Stanice prikupljene s površine pluća sudionika istraživanja obrađene su individualno kako bi se pratile mutacije na njihovim genomima.

"Ove plućne stanice žive godinama, čak i desetljećima, pa se iz njih mogu iščitati mutacije akumulirane godinama, a može se uzeti u obzir i pušenje“, objasnio je epidemiolog i pulmolog Simon Spivack s Medicinskog fakulteta Alberta Einsteina u New Yorku.

"Od svih tipova stanica na plućima, najvjerojatnije je da će ove postati kancerogene.“

Po autorima istraživanja, otkrića "nedvosmisleno pokazuju“ da su mutacije u ljudskim plućima sve češće sa starenjem, a među pušačima je šteta na DNK još veća.

Dim duhana dugo se povezuje sa oštećenjem DNK na stanicama pluća, ali ovo je istraživanje otkrilo da nisu svi pušači izloženi jednakom riziku.

U pojedinaca izostaju mutacije na stanicama

Dok je količina pupušenih cigareta povezana s većim brojem mutiranih stanica, nakon što se u obzir uzme šteta nastala svakodnevnim 23-godišnjim pušenjem, taj rizik doseže svoj vrhunac.

"Najstrastveniji pušači nisu nužno imali najveći broj mutacija“, kazao je Spivack.

"Podaci naših istraživanja ukazuju na to da su ovi pojedinci poživjeli toliko dugo unatoč intenzivnom pušenju jer su izbjegli daljnje razvijanje mutacija. Ova pojava možda ima veze s vrlo učinkovitim sistemima za popravak oštećenja DNK.“

Nalazi istraživanja mogli bi pomoći da se pojasni zašto se u 80 do 90 posto pušača koji puše cijeli život nikada ne razvije rak pluća. Mogli bi pojasniti i zašto se kod nekih ljudi koji nikada nisu pušili ipak razviju tumori.

Iako je štetni dim duhana okidač za dodatne mutacije ćelija u plućima, čini se da razvoj mutacija u tumore ovisi o tome koliko dobro organizam može popraviti DNK ili smanjiti štetu na DNK.

Geni zaslužni za popravak DNK mogu biti naslijeđeni ili stečeni, a u prijašnjim istraživanjima s razvijanjem tumora povezan je prestanak rada gena za popravak DNK.

Geni nisu jedni čimbenik koji utječe na to je li pojedinac podložan riziku da oboli od raka. I vanjski faktori, kao što je prehrana, mogu utjecati na nutrijente u organizmu koji potiču razvoj tumora.

Još uvijek se ne zna točno što utječe na to da tijelo pojedinca bude bolje u popravku DNK, no vjerojatno se radi o kompleksnom pitanju, a na to upućuju i nova istraživanja po kojima je proces popravka usko vezan s razvojem raka pluća.

"Sada želimo razviti nove testove kojima bismo uspjeli izmjeriti kapacitet DNK za popravak ili detoksikaciju, što bi nam omogućilo da na novi način procijenimo koliki je u pojedinaca rizik od razvoja raka pluća“, kazao je genetičar Jan Vijg.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Nature.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

PUŠENJE, ZDRAVLJE