Regija

PODGORICA: U Crnoj Gori na pomolu manjinska vlada

Piše: PolitikaPlus/Hina

Politička stranka Ujedinjena reformska akcija (URA), potpredsjednika crnogorske vlade Dritana Abazovića, najavila je u ponedjeljak da će uskratiti potporu aktualnoj vlasti te je zatražila potporu za formiranje manjinske vlade.

URA, koja u crnogorskom parlamentu ima tri zastupnika, potpisala je krajem prosinca s oporbenom Bošnjačkom strankom i Socijalističkom narodnom partijom, strankom iz vlasti, memorandum o suradnji, koji je je bio uvod u ovakvu odluku.

Pozivajući na potporu zastupnika manjinskoj vladi predsjednik URA Dritan Abazović rekao da u novoj izvršnoj vlasti neće biti mjesta za Đukanovićevu Demokratsku partiju socijalista i prosrpski Demokratski front, ali da bi volio da i te političke opcije podupru manjinsku vladu.

"Naš koncept je jasan - hoćemo manjinsku vladu, da je podrži može svatko, ali da uđe, nisam siguran", istaknuo je Abazović priopćivši da postoji mogućnost da neki ministri iz aktualne vlasti zadrže svoje pozicije. Po njegovim riječima, druga opcija je raspisivanje novih parlamentarnih izbora.

Abazović je ocijenio da je Vlada u prethodnom periodu uradila dosta, ali da rezultati nisu bili kao što je očekivano i to zbog nedostatka podrške.

"Sada smo došli u situaciju kada trebamo odblokirati europski put. Mi nudimo model za koji smatramo da je moguće rješenje. Nikome ga ne namećemo, to je moguće rješenje koje će biti ponuđeno 81 zastupniku i ako je moguće da ga podrži najmanje 49 zastupnika", rekao je Abazović.

Rekao je i da do kraja tjedna očekuje odgovor svih političkih stranaka o eventualnoj podršci manjinskoj vladi.

URA u crnogorskom parlamentu ima tri zastupnika i "uteg je na vagi" uz pomoć kojeg je formirana vladajuća većina od 41 zastupnika od ukupno njih 81.

Crna Gora je prije nešto više od godinu dobila vladu stručnjaka kojoj je na čelu premijer Zdravko Krivokapić, čelnik koalicije Za budućnost Crne Gore, koja je, uz Abazovićevu URA i koaliciju Mir je naša nacija, predsjednika parlamenta Alekse Bečića, na izborima održanim krajem kolovoza 2020. godine prvi puta nakon tri desetljeća porazila Đukanovićev DPS.

Krivokapićeva vlada odmah nakon njenog izbora naišla je na uvjetovanje političkih stranaka koje su činili političku većinu u parlamentu, naročito prosrpskog Demokratskog fronta, i uvijek je bila na ivici pada.

Veliki utjecaj na formiranje te vlade imala je Srpska pravoslavna crkva, pa joj je tako prvi korak bio izmjena zakona o slobodi vjeroispovijesti koji je prilagođen zahtjevima SPC.

Ranije u ponedjeljak je posebni američki izaslanik za zapadni Balkan Gabriel Escobar rekao u intervjuu za Glas Amerike da SAD ne smatraju Demokratski front "odgovarajućim partnerom" te da DF potiče podjele u Crnoj Gori, blokira reforme i put ka Europi.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

CRNA GORA