Tvrtke

PODRAVKA: Vrhovni sud djelomično preinačio i djelomično potvrdio presudu u aferi Spice

Piše: PolitikaPlus/Hina

Vrhovni sud je preinačio prvostupanjsku osuđujuću presudu i oslobodio Darka Marinca optužbe za sklapanje štetnog ugovora, potvrdio prvostupanjsku osuđujuću presudu Zdravku Šestaku, Josipu Pavloviću i Srđanu Mladiniću te potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu u odnosu na sve optuženike u aferi Spice.

Zagrebački Županijski sud oslobodio je 2016. bivšeg potpredsjednika Vlade RH Damira Polančeca i sedmoricu suokrivljenika optužbe da su pokušali preuzeti vlasništvo nad Podravkom te je pritom oštetili za gotovo 400 milijuna kuna.

Uz Polančeca i bivše čelnike koprivničke tvrtke Darka Marinca, Zdravka Šestaka, Josipa Pavlovića i Sašu Romca, Uskok je u aferi Spice teretio vlasnika i direktora splitske tvrtke SMS Srđana Mladinića, suvlasnika varaždinske Fima Grupe Milana Horvata te odvjetnika Zorana Markovića.  

Iako su nepravomoćnom presudom suda oslobođeni za pokušaj preuzimanja Podravke tvrtkinim novcem, Darko Marinac, Zdravko Šestak, Josip Pavlović i Srđan Mladinić proglašeni su krivima da su Podravku oštetili dajući 65 milijuna kuna splitskoj tvrtki SMS.

Nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda Marinac je osuđen na dvije godine zatvora, Zdravko Šestak i Josip Pavlović na 10, odnosno devet mjeseci zatvora zamijenjenih radom za opće dobro, a Mladinić na šest mjeseci zatvora uvjetno, uz rok kušnje od dvije godine.

Vrhovni sud: Sklapanje štetnog ugovora nema kontinuitet u ''novom'' Kaznenom zakonu

Vrhovni sud je, ne navodeći identitete optuženika, pojasnio da Marinčevo postupanje, za koje je osuđen prvostupanjskom presudom, ne sadrži opis namjere za ostvarenje imovinske koristi niti za prouzročenje štete.

Najviši sud je precizirao da se Marinac optužnicom teretio za sklapanje štetnog ugovora o zajmu te da je prvostupanjski sud Marinčevo postupanje pravno označio prema sada važećem Kaznenom zakonu i to kao kazneno djelo zlouporaba povjerenja u gospodarskom poslovanju smatrajući da je u tom kaznenom djelu ostvaren pravni kontinuitet s djelom koje je optuženiku stavljeno na teret po prije važećem zakonu.

Međutim, ističe sud, u obliku kako je napisano u optužnici kazneno djelo sklapanja štetnog ugovora nema kontinuitet niti u jednom kaznenom djelu u ''novom'' Kaznenom zakonu pa je zato preinačena prvostupanjska presuda kojom je Marinac oslobođen optužbe za sklapanje štetnog ugovora.

Vrhovni sud je za dio optužnice kojom su se Polančec i sedmorica suoptuženika teretili za preuzimanje vlasništva nad Podravkom naglasio da je prvostupanjski sud pravilno zaključio da nema dokaza o opisanim postupanjima optuženika.

''Optuženici su doista zaključivali pravne poslove koji su opisani u optužnici. Međutim, te radnje koje su poduzimali i pravne poslove koje su sklapali nisu poduzimali udruženi sa ciljem da bi sebi pribavili nepripadnu imovinsku korist na način da steknu kontrolu nad većinskim paketom dionica.

Najviši sud je pojasnio da je u Podravci prvotno postojala stvarna namjera da se provede model radničko-menadžerskog dioničarstva te da su u tu svrhu poduzete radnje, ali nije donesena odluka Vlade o prodaji Podravkinih dionica iz državnog portfelja.

''Takvu odluku nije mogao donijeti samostalno predsjednik Vlade jer postoji zakonom utvrđena procedura u kojoj sudjeluje više desetaka osoba, raznih tijela i koordinacija ministarstava, a konačnu odluku o prodaji donosi Vlada, a ne njen pojedinačni član. Stoga je model radničkog dioničarstva postao neprovediv'', dodao je sud.

Šestak, Pavlović i Mladinić moraju vratiti 10,7 milijuna kuna

Vrhovni sud je istaknuo da je u 2005. postojala opasnost od neprijateljskog preuzimanja dionica Podravke te da je prvostupanjski sud opravdano zaključio da su radnje koje su poduzimali optuženici bile neophodne za sprječavanje takvog neprijateljskog preuzimanja.

Tim radnjama, dodaje sud, optuženici su ujedno sanirali i poboljšali pravnu i financijsku situaciju Podravke koja je angažirala vlastita sredstva za kupnju paketa dionica. Sud nadodaje da je Podravka stekla jedino taj paket dionica i to kad je procijenjeno da postoji stvarna i neposredna opasnost od neprijateljskog preuzimanja.

Time se, smatra sud, spriječio nastanak štete koja se kasnije ne bi mogla sanirati, a Podravka zadržaka poziciju kontrole paketa 10,64 posto dionica pa je, ističe sud, primjena pravila poslovne prosudbe u tim okolnostima bila opravdana.

Najviši sud je izvijestio da je za Šestaka, Pavlovića i Mladinića potvrđena osuđujuća presuda koja se odnosi na osudu da su 2009. Šestak kao predsjednik Uprave Podravke i Pavlović kao član Podravkine Uprave na poticaj Mladinića neosnovano prikazali smanjenje dugova Mladinićeve tvrtke SMS prema Podravci u iznosu od 10,7 milijuna kuna.

Time su, pojašnjava sud, prikrili stvarnu izloženost Podravke, a sve kako bi Mladinićeva tvrtka na štetu Podravke pribavila imovinsku korist. Potom su, nadodaje sud, sklopili ugovor o zajmu 8,2 milijuna kuna, ali do isplate nije došlo nego je u Podravkinim poslovnim knjigama promijenjena osnova potraživanja kojom je simulirano da je zajam vraćen u cijelosti na način da je novac prvo uplaćen na račun treće tvrtke koja je cjelokupan iznos vratila Podravci.

To je potom, pojašnjava sud, korišteno kao prikaz da je postojao poslovni odnos između treće tvrtke i Mladinićevog SMS-a u kojem poslovnom odnosu je potraživanje SMS-a od treće tvrtke cesijom ustupljeno 10,7 milijuna kuna.

Vrhovni sud smatra da je Šestaku i Pavloviću pravilno olakotnim cijenjena dosadašnja neosuđivanost te da šteta nije nastupila radnjom kojom su isplatili novac, već da otpis potraživanja predstavlja manju kriminalnu količinu, kao i da od kaznenog djela nisu ostvarili osobnu korist.

Najviši sud smatra da je za Mladinića pravilno olakotnim cijenjena dosadašnja neosuđivanost te da je motiv za počinjenje kaznenog djela bio pokušaj spašavanja posrnule tvrtke, a ne pribavljanje osobne koristi. Sud je zaključio da je Šestaku, Pavloviću i Mladiniću na ime imovinskopravnog zahtjeva naloženo isplatiti Podravci 10,7 milijuna kuna u roku od 15 dana.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

VRHOVNI SUD