Hrvatska

promrt: Na cestama opet raste broj žrtava

Piše: PolitikaPlus/Hina

U dosadašnjem dijelu ove godine na hrvatskim cestama poginulo je 178 osoba, što je 20 više u odnosu na isto razdoblje pandemijske 2020. i 17 više u odnosu na 2019., piše u ponedjeljak Večernji list.

 Hrvatska je 2019. završila prvi put s manje od 300 poginulih na cestama u jednoj godini (297). U pandemijskoj 2020. u kojoj bila ograničavanja kretanje broj poginulih pao je na 237. Ovogodišnje crne brojke upućuju na to da bi se do kraja godine taj pozitivan tren pada broja poginulih na cestama mogao prekinuti. Time bi se mogli udaljiti od cilja koji je postavljen u novom Nacionalnom planu sigurnosti cestovnog prometa RH 2021.–2030., a to je smanjenje broja poginulih za 50 posto u odnosu na 2019., dakle na 148.

 Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti objašnjava da nakon zatvaranja zbog koronavirusa i pada mobilnosti dolazi do naglog rasta prometa, a time i do više prometnih nesreća nego što je to uobičajeno. Ističe da je taj trend zabilježen u cijeloj Europi, a ne samo u Hrvatskoj. Upozorava da se trend prati na razdoblju od 10 godina i da su godišnje fluktuacije potpuno normalne i nisu zabrinjavajuće te smatra da će se 2022. nastaviti trend pada poginulih na cestama.

 U prethodnom 10-godišnjem Nacionalnom planu cilj je bio smanjiti broj poginulih na cestama na 213, no u tome se nije uspjelo.

 Ševrović pak smatra da je ipak gotovo postignut cilj i da je ostvaren vrhunski uspjeh u odnosu na druge EU zemlje jer je jedino Češka bila bolja od Hrvatske.

 Tajnik udruge Sigurnost u prometu Georg Davor Lisičin smatra, međutim, da u RH nitko ne upravlja sigurnošću prometa. On ističe da se time u svim drugim EU zemljama bave u posebnim agencijama.

 "Donijeli smo novi Nacionalni plan i opet smo išli s ciljem 50 posto manje poginulih u sljedećih 10 godina, a nismo ostvarili ni prethodni cilj. To je mrtvo slovo na papiru. Sve mjere koje su bile navedene i u prošlom Planu bile su dobre, ali mi ih nismo realizirali i za to nitko ne snosi odgovornost", govori Lisičin i dodaje da je u novom Planu iz mjera izbačena uspostava Agencije za sigurnost cestovnog prometa. Smatra da se time vraćamo u rigidnu državu koja sve centralizira, u kojoj MUP sve treba raditi: od vatrogasaca, službe 112, do sigurnosti prometa.

 "Politika preko smrti u prometu prelazi benevolentno, za razliku od COVID-19 gdje se svaki dan broje oboljeli i mrtvi. COVID-19 će proći, a poginuli u prometu su konstanta, to je puzajuća pandemija i tu ljudi stalno ginu", upozorava Lisičin.

Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci ove godine, od 55 osoba koje su poginule u automobilima, njih 56 posto nije koristilo sigurnosni pojas. A dominantan razlog smrtnog stradavanja u prometnim nesrećama je nepropisna brzina

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

promet, poginuli