Regija

Janša: Nekoć smo sanjali Švicarsku, ali smo se probudili

Piše: PolitikaPlus/Hina
Slovenski premijer Janez Janša prisjetio se u srijedu stare parole o Sloveniji kao potencijalnoj  "balkanskoj"  Švicarskoj,  iz vremena kasnih 80-ih prošlog stoljeća, priznajući da je njegova država još daleko od  modela švicarske ekonomije i  njenog blagostanja.

Pozdravljajući Guyja Parmelina, predsjednika Švicarske, ujedno i njenog ministra za gospodarstvo, naobrazbu i istraživanje, Janša se zahvalio za švicarske investicije, rekavši da su dosegnule tri milijarde eura, osobito u farmaceutici, a nostalgično se prisjetio i želje Slovenaca da nakon stjecanja samostalnosti žive kao Švicarci.

"Ove godine slavimo jubilej državnosti, 30 godina nakon što je 90 posto stanovnika glasovalo za nezavisnost. Tada je popularna uzrečica bila da želimo živjeti kao u Švicarskoj, krenuti u bolju budućnost od tadašnje sadašnjosti", prisjetio se starih vremena slovenski premijer, pozdravljajući visoko izaslanstvo iz Švicarske, dodavši da se ti "snovi" o Švicarskoj u Sloveniji nisu ostvarili.

"Još nismo ostvarili taj san, ali se radujemo suradnji naših država i znamo kakvi su naši ciljevi", rekao je Janša, dodavši kako se Slovenci dive Švicarskoj kao "stabilnoj staroj demokraciji".

Demokracija u Švicarskoj djeluje kao dokaz da se demokratske procese može voditi tako da to koristi napretku i stabilnosti, te sigurnosti ljudi i njihova osjećaja da sudjeluju u odlukama i kreiraju svoju budućnost, rekao je Janša.

Parmelin je jedan od više stranih dužnosnika koji su ili će ovih tjedana posjetiti Sloveniju, pred njeno preuzimanje rotacijskog predsjedništva Vijećem EU-a u drugoj polovici godine i pred njen državni praznik, Dan državnosti 25. lipnja kojim se obilježava 30. obljetnica samostalnosti.
Slovenskog premijera lijeva oporba optužuje da u politički sustav uvodi populizam i autokratske modele s istoka Europe, a udaljava se od liberalno-demokratskog modela zapadne Europe, dok Janša oporbenjake naziva ekstremistima koji "izvozom" takvih optužbi u međunarodni prostor žele srušiti vladu i destabilizirati državu.

Predsjednik Borut Pahor pak miri vladu i opoziciju, za sada neuspješno traži smirivanje žestoke retorike i političku suradnju, ali smatra da u Sloveniji nema "političke krize" jer sve institucije u zemlji funkcioniraju.
Osim zelenih pašnjaka, glacijalnih jezera i alpskih vrhova Sloveniju i Švicarsku povezivalo se i po čestim referendumima, no taj je prostor narodnog odlučivanja  o važnim temama u Sloveniji  prije nekoliko godina sužen. Tako se više ne mogu raspisivati referendumi na kojima bi se građane pitalo jesu li ili ne za rješenja koja su zapisana u ustavu kao zajamčena ljudska prava ili o zakonima koji se odnose na državne financije i proračun, a da bi referendumski ishod bio valjan mora mu pristupiti najmanje 40 posto registriranih birača.

Doduše, predsjednik slovenskog parlamenta Igor Zorčič, donedavna Janšin koalicijski partner, a sada jedan od njegovih kritičara, tvrdi da institut referenduma treba reformirati i omogućiti glasanje na daljinu, sada u eri digitalizacije, kad je to uz autorizaciju potpisa mnogo lakše izvesti.
Prvi sljedeći referendum, ali po starom modelu, održat će se u Sloveniji u nedjelju 11. srpnja, a tiče se novog zakona o vodama koji je kroz parlament progurala Janšina vladajuća većina.

Oporba je pozvala birače da glasuju protiv zakona jer smatra da neke njegove odredbe potencijalno ugrožavaju rijeke, jezera i morsku obalu jer bi se dopustila gradnja manje infrastrukture na područjima koje su javno dobro ili osiguravaju čistu pitku vodu.

Oporba, nakon neuspjelih pokušaja izglasavanja nepovjerenja vladi u parlamentu, te poziva Janši da podnese ostavku putem javnih prosvjeda, sada i "referendum o čistoj vodi" nastoji pretvoriti u izjašnjavanje protiv vlade, odnosno demonstraciju protiv Janše i njegova stila vladanja.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

janez janša