Mojbiz

OZLJEDE NA RAADU: Za čak 75 posto porastao broj smrtnih ozljeda u građevinarstvu

Piše: PolitikaPlus/Hina

U Hrvatskoj je u posljednje tri godine povećan broj poginulih radnika na radnom mjestu, posebice u građevinarstvu, gdje se od 2018. broj ozljeda sa smrtnim ishodom povećao za čak 75 posto, a stanje je dodatno pogoršano radovima na krovovima na potresima pogođenima područjima.

Od 2018. zabilježen je pad ukupnog broja prijavljenih ozljeda na radnim prostorima, ali je broj smrtnih ozljeda na mjestu rada i dalje velik, pokazuju podaci Državnog inspektorata.

Inspekcijskim nadzorima u 2018. godini utvrđeno je 1775 osoba stradalih na prostorima i u prostorijama poslodavca od kojih je za 44 osobe utvrđena smrt, u 2019. stradale su 982 osobe od kojih je za 53 osobe utvrđena smrt, dok je lani od 801 stradale osobe utvrđena smrt za njih 72.

U siječnju ove godine stradalo je 37 osoba, od kojih su dvije život okončale na prostorima poslodavaca pri čemu je jedan radnik umro od bolesti.

Najčešće nesreće na radu događale su se u prerađivačkoj industriji dok je najviše radnika život izgubilo u građevinarstvu, pokazuju podaci Državnog inspektorata u kojem odgovaraju da su pojačali inspekcije u djelatnostima s povećanim stopama ozljeda na radu i profesionalnih bolesti.

Pravnica koja se bavi zaštitom na radu iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) Gordana Palajsa kaže, međutim Hini da u graditeljstvu uzroke ozljeda, posebice smrtnih vide u tome što poslodavci u većini slučajeva ne zapošljavaju stručnjake za zaštitu na radu.

Objašnjava da je u graditeljstvu prisutan značajan broj poslodavaca koji zapošljavaju do 20 radnika pa ne zapošljavaju svoje stručnjake zaštite na radu već s vanjskim tvrtkama sklapaju ugovore o obavljanju poslova zaštite na radu i sve više odgovornost prebacuju na ovlaštenike poslodavca, u pravilu rukovoditelje nižih razina.

To ima za posljedicu činjenicu da su takvi stručnjaci slabo ili gotovo nikako prisutni na terenu te da radnici nisu uključeni u proces zaštite na radu iako su na to po Zakonu o zašiti na radu ovlašteni putem povjerenika radnika za ta pitanja, upozorava Palajsa.

Kobne posljedice radova bez nadzora na visini nakon potresa

Problem po njezinim riječima predstavlja i to što je područje zaštite na radu na formalan način uređeno u smislu procjena, pravilnika i mjera koji se na terenu slabo nadziru, posebice na potresima pogođenima područjima u okolnostima intenzivnog i karakterističnog rada na visini.

Nakon potresa koji je Zagreb i okolicu pogodio 22. ožujka i razornog potresa koji je 28. prosinca zatresao Baniju zabilježeno je više slučajeva pada s visine prilikom popravljanja krovova.

Za 57-godišnjeg volontera koji je 3. siječnja pao s aluminijskih ljestava pri popravku krova u Petrinji obdukcijom se pokazalo da je umro od srčane kapi, a ne od ozljeda pri padu.

No, na zagrebačkom području je prema medijskim i policijskim izvješćima 27. ožujka u padu s krova u Domjanićevoj ulici život izgubio 55-godišnji zidar, u travnju radnik na zagrebačkom Trnju, te 15. prosinca 30-godišnji radnik u Vinogradskoj.

Portal Radnička prava tada je upozorio kako je diljem grada vidljivo da poslodavci šalju radnike na visinu bez odgovarajuće zaštitne opreme i osiguranja od pada na kojoj se izlažu još većoj opasnosti s dolaskom hladnog vremena, kiše i poledice.

Za podatke koji pokazuju pad ozljeda na radu, Palajsa kaže da nisu realni jer se dio ozljeda ne prijavljuje prema međusobnom dogovoru radnika i poslodavca ili pak radnici ne prijavljuju ozljedu kako bi sačuvali bonuse kojima ih nagrađuju poslodavci za poštivanje pravila zaštite na radu.

Na smanjenje broja ozljeda utjecalo zatvaranje

No, s druge strane Palajsa kaže da je na djelomični pad broja ozljeda na radu sigurno utjecao i lockdown uveden lani na proljeće zbog širenja  koronavirusa, osim u području građevinarstva gdje je poslovna aktivnost zbog sanacija posljedica potresa zabilježila dodatni lagani porast.

Po podacima Državnog inspektorata najčešći uzrok ozljeda je izvođenje radne operacije protivno pravilima, neprimjenjivanje posebnih pravila zaštite na radu te neispravnost sredstva rada.

Inspektori rada su u nadzorima provedenima povodom ozljeda na prostorima poslodavaca utvrdili niz nepravilnosti zbog čega su samo u prošloj godini donijeli 728 upravnih mjera, izrekli 204 novčane kazne, 46 prekršajnih naloga, tri optužna prijedloga i 87 kaznenih prijava protiv 160 osoba.

Od 2018. do 31. siječnja ove godine Državni inspektorat evidentirao je i 44 "skupne ozljede" što je naziv za događaje u kojima je stradalo više od jedne osobe.

Tri radnika poginula su 19. lipnja 2018. u Čepinu tijekom čišćenja prepumpne stanice sustava kanalizacije i još tri 10. siječnja 2019. u požaru pogona Hidroelektrane Plat. Ta godina ostat će upamćena i po tragediji u DIV Tvornici vijaka u Knin gdje su 29. travnja poginula dvojica radnika.

Od 72 osobe kojima je u 2020. utvrđena smrt na prostorima poslodavaca pokazalo se za 10 osoba da nisu bili radnici niti osobe na radu; 32 osobe umrle su na prostorima poslodavaca od bolesti dok su među preostalih 30 poginulih bili jedan vlasnik obrta i 29 radnika.

Od 53 osobe za koje je utvrđena smrt u 2019. sedam nisu bile radnici niti osobe na radu, a 16 osoba je umrlo na prostorima poslodavaca od bolesti. Među preostalih 30 smrtno stradalih bili su i tri radnika koji su radili neprijavljeno, te jedan učenik na stručnoj praksi.

Zbog korištenja zdravstvenog osiguranja prijavljeno više od 18 tisuća ozljeda

Podaci Državnog inspektorata o broju ozlijeđenih i poginulih radnika obuhvaćaju samo slučajeve za koje su vršili nadzor i koje im je dužan prijaviti poslodavac, dok evidenciju svih ozljeda na radu prijavljenih zbog korištenja prava iz zdravstvenog osiguranja vodi Služba za medicinu rada HZJZ-a.

Prema posljednjem izvješću te službe u Hrvatskoj je u 2019. prijavljeno više od 18 tisuća ozljeda, od čega ih je 3059 izazvano na putu do posla, a 15,079 na mjestu rada.

Većina nesreća u radnom okolišu, njih gotovo 90 posto rezultiralo je s lakšim ozljedama, 9,7 posto s teškim ozljedama i 0,29 smrću.

Najčešće prijavljene ozljede na mjestu rada bile su ozljede gornjih ekstremiteta s udjelom većim od 38 posto u čijem udjelu prsti čine više od 20 posto.

Analiza Službe za medicinu rada pokazala je da je od ukupno 18,138 prijavljene ozljede najveći broj ozljeda, njih 4386 zabilježen u Zagrebu, ali je najveću stopa ozljeda na 1000 zaposlenih u odnosu na ukupan broj ozljeda imala Požeško-slavonska županija.

U SSSH-u primjećuju da je područje zaštite na radu bolje uređeno kod velikih poslodavaca koji puno više ulažu u zaštitu na radu u odnosu na male poslodavce koji zapošljavaju do 20 radnika.

Palajsa kaže da je kod uzroka ozljede na radu najveća odgovornost poslodavaca jer su oni odgovorni za provođenje zaštite na radu.

Iskazala je, međutim nezadovoljstvo radom stručnjaka zaštite na radu kod poslodavaca ali i javnim nadzorom nad njezinim provođenjem, posebno činjenicom da je odlukom Vlade prestao s radom Zavod za unapređenje zaštite na radu, posljedično više nema edukativnih i preventivnih aktivnosti.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

OZLJEDE NA RADU, RAD