Kultura

KOMEDIJA: Evo tko je dobio ulaznice za predstavu 'GOSPOĐICA IZ MAKSIMA'

Darujemo 1x2 ulaznice.

Piše: PolitikaPlus

Od danas do UTORKA 03. 05. 2016. do 12.00 sati „idemo“ s nagradnom igrom koju organiziraju Zagrebačko Gradsko Kazalište "Komedija" i portal Politikaplus, u kojoj za novu predstavu Zagrebačkog Gradskog Kazališta „Komedija“ GOSPOĐICA IZ MAKSIMA, koja će biti na programu u UTORAK 03. 05. u 19.30 sati, u ZGK „Komedija“, Kaptol 9, darujemo 1x2 ulaznice (JEDAN dobitnik/dobitnica dobiva DVIJE ulaznice).


Sudionici nagradne igre, osim točnog odgovora na postavljeno pitanje, navode ime i prezime, točnu adresu (ulica/trg, kućni broj, grad/mjesto), e-mail adresu (obavezno) i broj telefona/mobitela. Sve to šaljete na mail: [email protected]


Ulaznice se podižu uz predočenje osobne iskaznice na dan predstave od 18.30 sati.


Nagradno pitanje za predstavu GOSPOĐICA IZ MAKSIMA je: Kako se zove legendarna glumica koja u predstavi GOSPOĐICA IZ MAKSIMA tumači lik Gospođe Petypon?


Dobitnica je: Ankica Penava.


GOSPOĐICA IZ MAXIMA


Prevoditelj: Vladimir Gerić / Redatelj: Ivica Kunčević / Scenografkinja: Dinka Jeričević / Kostimografkinja: Danica Dedijer / Dizajner svjetla: Zoran Mihanović / Autor glazbe: Veseljko Barešić / Scenski pokret: Damir Klemenić / Jezična savjetnica: Prof. dr. Đurđa Škavić Asistentica scenografkinje: Marta Crnobrnja / Asistentica kostiomografkinje: Emilija Šušković-Jakopac


Uloge: Saša Buneta, Željko Duvnjak, Davor Svedružić, Filip Juričić, Adam Končić, Goran Malus, Vid Balog, Ivan Čuić, Adnan Prohić, Slaven Španović, Ivan Magud, Dražen Bratulić, Ronald Žlabur, Sandra Bagarić, Jasna Pailić Picukarić, Nina Kaić Madić, Vanja Ćirić, Nada Abrus, Jasna Bilušić, Vanda Winter, Marija Borić, Ana Hanić, Tamara Masnjak


Francuski dramatičar Georges Feydeau (8.12.1862. – 5.6.1921.) popularnost je stekao farsama koje su oduševljavale parišku publiku u godinama neposredno prije Prvoga svjetskog rata. Premda talentiran i nadahnut redatelj, Feydeau je u povijesti svjetskoga kazališta poznat u prvome redu kao komediograf.


Nastavljač tradicije rane francuske farse, zatim Sardoua, Baumarchaisa, Molierea, ali ponajprije Eugenea Labichea, za svojega je umjetničkog života napisao čak 39 komada, od kojih su neki izvođeni i do tisuću puta.


Feydeauove farse temelje se uglavnom na bizarnim situacijama, predstavljajući luckaste žene, čudake, muževe-rogonje, starce i strance uvijek uhvaćene u mrežu gotovo nevjerojatnih okolnosti. Neobičnom, gotovo matematičkom preciznošću nižu se neočekivane i bizarne situacije, nesporazumi i zabune, humorom nabijeni pokušaji njegovih aktera da se oslobode zamke u koju sve dublje upadaju. 

Lakomislenosti, zamjena identiteta, slučajnosti i čitavo mnoštvo nevjerojatnih pojedinosti vode radnju uvijek jednakim furioznim i eskalirajućim tempom. Najomiljeniji mu je zaplet svakako onaj kada se na sceni uporno susreću baš one dramske osobe koje žude da izbjegnu jedno drugo. Feydeau uspješno iskorištava elemente tradicionalne farse i poetiku s kraja 19. stoljeća, ne trudeći se pratiti moderne umjetničke trendove po svaku cijenu. Premda nije bio naglašeni socijalni kritičar, iza njegova humora uvijek se nazire prezir prema društvu koje se temelji na novcu, konformizmu i snobizmu, a u slikanju ljudi i života uvijek je beskompromisan.


Među najpoznatijim Feydeauovim farsama su komadi Dama iz Maxima (1899.), Buba u uhu (1907.) i Čuvajte se Amelie! (1908.). U Kazalištu Komedija do sada su na programu bila dva njegova djela: Orden (1985., redatelj: Radovan Marčić) i Buba u uhu (2000., redatelj: Jiří Menzel). Gospođica iz Maxima (La Dame de chez Maxime) premijerno je odigrana 17. siječnja 1899. u Parizu.


Vrckasta kurtizana zamijenjena je za damu iz visokog društva i sada je nehotice u centru pažnje. Njena iskrenost i neposrednost, šarm i ljepota nikog ne ostavljaju ravnodušnim, a ona dobiva priliku da raskrinka sav lažni moral pomodnih francuskih salona. Direktna i često prosta ona okrene stvari u svoju korist, ostavljajući lažne moraliste da trunu u svom malograđanskom životu. 


Pitanja lažnog morala i plitke malograđanštine uvijek su aktualna, osobito kad ih na pozornici čujemo iz pera jednog od najvećih majstora komedije u povijesti dramskog teatra. Ovom predstavom zagrebačka će publika dobiti ono što i očekuje od Kazališta Komedija: savršeno skrojen komad, u izvedbi vrsnih glumaca, koji stara pitanja propituje na nov i vedar način. 

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

kazalište, komedija, GOSPOĐICA IZ MAKSIMA