Svijet

DAN VODE: Papa Franjo i UN pozvali na očuvanje izvora, 20 posto zaliha već je pretjerano eksploatirano

Ako se ništa ne promijeni, Zemlji će do 2030. godine nedostajati 40 posto vode potrebne za svjetsko stanovništvo..

Piše: PolitikaPlus

Svjetska potražnja za vodom neprestance raste, a 20 posto podzemnih zaliha već je pretjerano eksploatirano, upozorio je UN u povodu Međunarodnog dana voda, 22. ožujka, pozivajući na radikalnu promjenu sustava upravljanja vodom, a papa Franjo je u nedjelju kazao da budućnost čovječanstva ovisi o sposobnosti da vodu očuva i dijeli.

 

Sa sv. Franjom Asiškom govorimo "Zahvaljujemo ti gospodine na sestri Vodi koja je jako korisna i ponizna, dragocjena i nedužna", rekao je papa Franjo po završetku Angelusa obilježivši tako Međunarodni dan vode, prenosi agencija Ansa. Vodu je Franjo nazvao esencijalnim elementom života i poručio da budućnost čovječanstva ovisi o njegovoj sposobnosti da se skrbi za vodu i dijeli je.

 

Razvoj donosi pretjeranu eksploataciju vode

 

Na planetu "vode ima dovoljno za potrebe koje svakodnevno rastu, ali samo ako se radikalno promijeni način trošenja, distribucije i upravljanja vodom", tvrde autori u izvješću "Voda za održivi svijet" objavljenom u povodu Dana vode, prenosi agencija AFP. "Ako se ništa ne promijeni, Zemlji će do 2030. godine nedostajati 40 posto vode potrebne za svjetsko stanovništvo", upozorio je UN u godišnjem izvješću objavljenom u petak. Autori ističu složene veze između pristupa vodi, razvoja i održivog upravljanja tim resursom, jer borbu protiv siromaštva prati rastuća potreba za vodom, što ponekad vodi do njezine pretjerane eksploatacije.

 

Primjer za to je Indija, u kojoj je razvoj sustava navodnjavanja smanjio siromaštvo, ali je izazvao "velik hidrički stres" u pokrajinama kao što su Maharastra na jugu ili Rajasthan na istoku. U nizini na sjeveru Kine intenzivna irigacija izazvala je pad podzemnih voda za više od 40 metara, navodi UN. Osim poljoprivrede, golemi potrošač vode je i industrija, a procjene govore da bi između 2000. i 2050. potražnja za vodom u tom sektoru na svjetskoj razini trebala porasti za 400 posto.

 

Potreba za vodom sve je veća zbog boljeg životnog standarda i demografskog rasta. Svake godine svijet dobiva novih 80 milijuna ljudi, a do 2050. na svijetu bi trebalo biti 9,1 milijarda ljudi, od čega će 2,4 milijarde živjeti u Supsaharskoj Africi, procjenjuje UN. Uza sve to, globalno zatopljenje uzrokovat će promjene u režimu padalina, a najviše će pogađati područja u kojima već sad nedostaje vode, kao što su Sredozemlje i Supsaharska Afrika. Druga posljedica zagrijavanja bit će porast razine mora, što će utjecati na podzemne zalihe pitke vode u priobalnim područjima, kao što se već događa kod indijskoga grada Calcutte, Šangaja u Kini ili Dake u Bangladešu.

 

"Ista je situacija na otocimaTuvalu i Samoa u Tihom oceanu, čije je stanovništvo sve ovisnije o uvezenoj vodi", upozorava UN.

 

Smjernice i akcijski plan

 

U tom kontekstu upravljanje vodom mora se prilagoditi potrebama, ističe UN u izvješću. Intenzivno navodnjavanje, nekontrolirano odbacivanje pesticida i kemijskih proizvoda te nedovoljno pročišćavanje otpadnih voda prve su stvari koje treba promijeniti kako bi se osigurala dovoljna količina pitke vode i za buduće naraštaje. "Neka područja u Kini, Indiji i Sjedinjenim Američkim Državama, ali i Bliski istok, crpe podzemne vode na neodrživ način", upozorava Richard Connor, jedan od autora izvješća koje poziva odgovorne na akciju. Potrebno je, kažu stručnjaci, ograničiti korištenje termoelektrana (koje proizvode 80 posto struje u svijetu) koje su pravi "gutači vode", a to je moguće subvencioniranjem ulaganja u solarnu i energiju vjetra.

 

Preporučuju vladama da pomažu poljoprivrednicima koji se odluče za učinkovite sustave navodnjavanja po uzoru na Cipar. U dokumentu se ističe da "svaki dolar uložen u zaštitu hidrološkog bazena može uštedjeti do 200 dolara na troškovima pročišćavanja vode".

 

748 milijuna ljudi još ugroženo

 

U afričkoj državi Ugandi, svake se godine potroši 235.000 dolara za zaštitu močvarnog područja čime ta zemlja uštedi dva milijuna dolara na godinu u procesu pročišćavanja vode. Također se ukazuje na činjenicu da se boljim upravljanjem trebaju smanjiti gubici u sustavu vodoopskrbe, navodeći primjer Pnom Pena u Kambodži u kojem su gubici u sustavu vodoopskrbe smanjeni sa 60 posto 1998. na 6 posto 2008. Sve te preporuke valja uzeti u obzir kada zemlje članice UN-a budu u 2015. potvrđivale nove ciljeve održiva razvoja za razdoblje do 2030., navodi se u izvješću i podsjeća da "unatoč ostvarenom napretku zadnjih godina 748 milijuna ljudi još nema pristup izvoru vode zaštićenom od mogućeg onečišćenja".

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

voda, vatikan, svijet, klimatske promjene