Damir Gašparović

KOLUMNA DAMIRA GAŠPAROVIĆA: I Tuđman bi da je živ rekao - Brozu ne pakirati

Što je Josip Broz Tito učinio za hrvatski narod?

Piše: Damir Gašparović

Odlukom Hrvatskog sabora iz daleke 1687. godine sveti Josip je proglašen zaštitnikom hrvatskog naroda. Stjecajem okolnosti, 328 godina kasnije bista jednog drugog Josipa glavna je tema na dan koji bi možda bio najbolji izbor da na njega slavimo Dan državnosti. Jer, svakom narodu pomoć i zaštita dobro dođe a kamoli ne ovom, stoljećima izloženog sukobima na razmeđima istočnih i zapadnih civilizacija.

 

No, danas ćemo se ipak malo pozabaviti povijesnom ulogom Josipa Broza Tita. Ne sudeći mu i ne stavljajući mu vrline i zasluge kao osobe, već samo govoreći o tome što je navedeni drug ili gospodin učinio za Hrvatski narod, a što u konačnici nije draga tema niti njegovim obožavateljima a još manje osporavateljima. Svakako treba imati na umu da je od smrti Josipa Broza prošlo već trideset pet godina i da velik dio današnjih stanovnika Hrvatske zna o njemu stvari jako malo i to kroz površne i kontroverzne komentare i priče.

 

Svakako treba imati na umu da je od smrti Josipa Broza prošlo već trideset pet godina i da velik dio današnjih stanovnika Hrvatske zna o njemu stvari  jako malo i to kroz površne i kontroverzne komentare i priče.

Sam Josip Broz bio je izvorno više „Radićevac“ nego komunist, no to nije bila tema o kojoj se govorilo u socijalističkoj Jugoslaviji. U određenoj mjeri njegova javna i aktivna uloga i započela je nakon ubojstva hrvatskih zastupnika u Beogradskoj skupštini 1928. godine. Naime, demonstracije u Zagrebu  nakon atentata  organizirali su Nezavisni sindikati čiji je letak – poziv na demonstracije potpisao Josip Broz. Pa iako i danas svi vole govoriti o  tom nesretnom i zločinačkom događaju, nitko drugi nije tada u Zagrebu imao dovoljno političke ni osobne hrabrosti i pozvao radnike i građane Zagreba na žestoke (i krvave) prosvjede te se sukobiti sa srpskom kraljevskom žandarmerijom.

 

Vjerojatna posljedica tog čina  jest tzv. „Bombaški proces“ na kojem je Josip Broz te iste godine uhićen i osuđen na pet godina teške robije. Nakon izlaska s robije i relativno kratkog boravka u  tadašnjem SSSR-u, sada već kao Tito se vraća u tadašnju kraljevinu i osniva Komunističke partije Hrvatske i Slovenije kao sekcije KPJ.  I ako od tog trenutka preskočimo cijeli Drugi svjetski rat i ulogu Tita i partizana i njihovu zaslugu što s i Hrvatska u konačnici našla na strani pobjednika ( te stoga nije izgubila 40% nacionalnog teritorija kao Mađarska koja se na kraju oba rata našla na strani poraženih!), ne možemo preskočiti činjenicu da je Josip Broz, naučen na povijesnim greškama hrvatskog vodstva iz 1918. godine, s partizanskim dalmatinskim divizijama, suprotno volji Churchila i Staljina već 1. svibnja 1945. godine ušao u Trst. Na osnovu tog  političkog i vojnog manevra uspio je prvi puta u povijesti pripojiti Istru domovini Hrvatskoj, kao i vratiti grad Rijeku, kvarnerske otoke, te anektirani dio Dalmacije zajedno s gradom Zadrom.

 

Na kraju rata, prvi puta u povijesti dio Hrvatske postala je i Baranja a vraćeno je i Međimurje čiji se status kroz povijest više puta mijenjao.
Već ranih 60-ih godina, jedva petnaest godina nakon rata, Josip Broz započinje pripreme za demontažu Jugoslavije. Nakon što je oslabio velikosrpsku  struju u političkom vodstvu političkom eliminacijom Aleksandra Rankovića,  Josip Broz je stvorio preduvjete za donošenja Amandmana na Ustav SFRJ 1971. godine koji su u konačnici dali državnost Republikama i omogućili legalno odvajanje Republike Hrvatske 90-ih godina prošlog stoljeća.

 

Ne ulazeći uopće u ocjenu i procjenu  gdje treba biti Titova bista, ne analizirajući Drugi svjetski rat, ofanzive, Martovske pregovore, događaje iz 1945. godine, samoupravljanje, Pokret nesvrstanih, gospodarske uspjehe i neuspjehe, izboreni status u odnosu na velesile, sve dobre i loše strane njegovog nasljeđa, ovih nekoliko gore navedenih često prešućenih  povijesnih činjenica dovoljno govori o ulozi Josipa Broza u povijesti njegovog vlastitog naroda, a vjerojatno bi i Franjo Tuđman da je živ, naučen na svom vlastitom iskustvu rekao – Brozu ne pakirati...

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

hrvatska, josip broz tito, franjo tuđman, Damir Gašparović