Energetika

LOŠI POSLOVNI REZULTATI: INA u 2013. u gubitku 1,5 milijardi kuna: I kad se isključe jednokratne stavke neto dobit je prepolovljena

Na to su utjecale izvanredne stavke i amortizacija u Siriji, a osjetno su povećana kapitalna ulaganja.

Piše: PolitikaPlus

Neto dobit Ina Grupe u prošloj godini bez jednokratnih stavki iznosila je 953 milijuna kuna, što je 49 posto manje nego 2012. godine, no pod utjecajem izvanrednih stavki i amortizacije u Siriji, odnosno jednokratnih stavki u iznosu od 2,4 milijarde kuna, Ina je u prošloj godini iskazala gubitak pripisiv vlasniku kapitala u iznosu od 1,5 milijardi kuna, podaci su iz financijskog izvješća koje je danas objavila Ina.

Usporedbe radi, 2012. neto dobit Grupe bila je 681 milijun kuna, odnosno 1,893 milijarde kad se isključe jednokratne stavke.


Jednokratne stavke za Ina Grupu u 2013. godini odnose se na 1,5 milijardi kuna vrijednosnog usklađenja imovine u Siriji, 738 milijuna kuna usklađenja u djelatnosti Rafinerije i marketing te 127 milijuna kuna poreznog rješenja u toj djelatnosti.

Inin lanjski neto prihod od prodaje iznosio je 27,44 milijarde kuna i smanjen je za osam posto u odnosu na 2012. godinu.

........

 

........

 



ŠTO ISTIČU U SAMOJ INI:

  • Kapitalna ulaganja porasla su za čak 57%, na više od dvije milijarde kuna
  • Omjer duga i kapitala je smanjen sa 30,8% na 27%
  • Snažan novčani tijek od 4,5 milijarde kuna (21% viši u odnosu na 2012.)
  • Racionalizacijom troškova postignuta ušteda od pola milijarde kuna
  • Tržišni udio veleprodaje u Hrvatskoj porastao je sa 67% na 73%
  • Rast prodaje na svim ključnim tržištima (Hrvatska +3%, BiH +5%, Slovenija peterostruko)
  • Uspješno ublažavanje pada proizvodnje na starim poljima u Hrvatskoj sa 9% u 2010. na 2% u 2013. zahvaljujući pokretanju novih projekata
  • Porast domaćih istražnih aktivnosti – izbušeno sedam bušotina u usporedbi s dvije u 2012.



 

 

 

 



Ina Grupa je u 2013. godini ostvarila dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) bez jednokratnih stavki od 3,7 milijardi kuna, što je 20 posto manje nego prethodne godine, a neto dobit bez jednokratnih stavki iznosila je 953 milijuna kuna, što je 49 posto manje na godišnjoj razini.

Dobit iz osnovne djelatnosti bez jednokratnih stavki iznosila je 799 milijuna kuna (godinu prije 2,86 milijardi kuna).

Predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott ocjenjuje da je 2013. za Inu bila teška godina s obzirom na negativna gospodarska kretanja i nepovoljna kretanja potražnje na ključnim tržištima (Hrvatska, BiH, Slovenija), dok se situacija u Siriji također kretala u negativnom smjeru.

ALDOTT: "Povećali smo ulaganja za gotovo 60% na razinu od više od 2 milijarde kuna (od čega je 83% uloženo u Hrvatskoj) pri čemu su glavni prioriteti bili istražne i razradne bušačke aktivnosti u podmorju, istražna bušenja u Panonskom bazenu, naš ključni EOR projekt, remont postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te intenzivan program modernizacije Trgovine na malo."

Unatoč tome, kaže Aldott, Ina je povećala ulaganja za gotovo 60 posto, na razinu od preko dvije milijarde kuna, od čega je 83 posto uloženo u Hrvatskoj, pri čemu su glavni prioriteti bili istražne i razradne bušačke aktivnosti u podmorju, istražna bušenja u panonskom bazenu, EOR projekt, remont postrojenja u Rafineriji nafte Rijeka te intenzivan program modernizacije trgovine na malo.

U pogledu ispravka vrijednosti imovine u Siriji, Aldott kaže da je primijenjeno kako bi se osiguralo fer vrednovanje tamošnje imovine, čime je dobit iz osnovne djelatnosti smanjena za 1,5 milijardi kuna. Napominje da to nije imalo direktan utjecaj na tijek novca.

Pored toga, s obzirom na ostvarene gubitke i općenito nepovoljna kretanja europskog rafinerijskog okruženja, Ina je umanjila vrijednost imovine rafinerija i marketinga. I retrogradni porezi vezani za vlastitu potrošnju rafinerija dodatno su opteretili rezultat za 220 milijuna kuna, objašnjava Aldott.

Odgovarajući na pitanja novinara nakon prezentacije rezultata za prošlu godinu, Aldott je još jednom podcrtao snažan utjecaj situacije u Siriji na poslovanje.

Ocijenio je da će Inina oba vodeća dioničara poduprijeti rad uprave, a na pitanje je li optimističan u vezu pregovara Vlade i MOL-a o upravljanju Inom, odgovorio je potvrdno.

Upitan pak može li Ina povećati ulaganja u rafinerije, odgovorio je da općenito u Europi trenutno nije najbolja situacija za takva ulaganja te da je njihova mogućnost pod utjecajem poreznog sustava. Dodao je kako vjeruje da će se te okolnosti promijeniti.

Upitan kakva će biti Inina politika u pogledu istraživanja te hoće li se orijentirati više na Hrvatsku ili inozemstvo, odgovorio je da je Ina zainteresirana i za Hrvatsku i inozemstvo te da će njezina pozicija ovisiti i o politici koncesija.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

NAFTA, ZOLTAN ALDOTT, POSLOVNI REZULTATI, INA