Znanost

NEMA ALTERNATIVE: Javna rasprava: Načelno 'da' nacrtu Strategiji znanosti, ali uz poprilično primjedbi

'Većina primjedbi odnosi se na opsežnost dokumenta.'

Piše: PolitikaPlus

Dvomjesečna javna rasprava o nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije može se sažeti u načelno 'da' nacrtu toga dokumenta čije donošenje, slaže se većina sudionika, nema alternativu, a većina primjedbi odnosi se na opsežnost dokumenta te na stajalište da na njemu još treba raditi.

Nacrt Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljen je 16. rujna u Banskim dvorima. Premijer i predsjednik Nacionalnoga koordinacijskoga tijela za izradu te strategije Zoran Milanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i posebni savjetnik premijera za znanost Neven Budak

Nacrt Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije predstavljen je 16. rujna u Banskim dvorima. Premijer i predsjednik Nacionalnoga koordinacijskoga tijela za izradu te strategije Zoran Milanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i posebni savjetnik premijera za znanost Neven Budak, koji je i na čelu Nacionalnog operativnog tijelo za izradu Strategije, bili su jednodušni u ocjeni da su obrazovanje i znanost jamac hrvatske budućnosti i hrvatski razvojni prioriteti.

Temeljna ideja Strategije postojanje je trokuta znanja koji čine cjeloživotno učenje, znanost i inovacije. Na Strategiji je deset mjeseci radilo više od 130 stručnjaka, tekst Strategije ima 180 stranica, a obuhvaća cijelu tzv. obrazovnu vertikalu i podijeljen je na niz odvojenih segmenata - Cjeloživotno učenje, Predtercijarni odgoj i obrazovanje, Visoko obrazovanje, Obrazovanje odraslih, te Znanost i tehnologija. Na predstavljanju Strategije Budak je istaknuo da svaki od tih segmenata ima svoje ciljeve, a oni pak svi vode postizanju dva glavna cilja: kvalitetnog obrazovanja dostupnoga svima i znanosti koja unaprjeđuje ukupni svjetski fond znanja te pridonosi boljitku hrvatskoga društva.

Senat Sveučilišta u Zagrebu smatra da je Strategija dobar temelj, ali da o tome strateškom dokumentu treba još razgovarati i na njemu raditi kako bi se dobio najkvalitetniji i najpromišljeniji dokument jer se strategije ne pišu često. Stajalište Senata je i da nije trenutak za kritičko sučeljavanje, a Senat prepoznaje i velik angažman onih koji su pisali Strategiju te na nju gleda dinamično.

Rektor Aleksa Bjeliš smatra pak da je Strategija preopsežna i u sebi neuravnotežena te da bi se u razgovoru trebala pronaći uravnotežena i kvalitetna rješenja jer, uvjeren je, trebamo strateški dokument u kojemu moraju biti utemeljeni svi naši projekti kojima ćemo aplicirati za sredstva europskih fondova.

Profesor Ignac Lovrek, s Fakulteta elekrotehnike i računarstva radio je na izradi Strategije, a na raspravi održanoj u Centru Miko Tripalo 12. studenoga istaknuo je važnost donošenja Strategije kako bi Hrvatska do 2020. godine, odnosno u sedmogodišnjem razdoblju od ulaska u Europsku uniju, maksimalno iskoristila sredstva pristupnih fondova.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović izjavio je pak 13. studenoga u Rijeci na tribini riječkoga SDP-a da ako u Hrvatskoj postoji ijedna tema oko koje se treba i može postići konsenzus - to je Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije. Smatra da o toj strategiji ne treba politizirati, nego pronaći zajedničko rješenje jer ona može osigurati bolja radna mjesta, veći gospodarski rast i bolji život u cjelini.

Rasprava o nacrtu Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije održana u Centru Miko Tripalo, ukazala je i na potrebu da se precizno utvrde zadaće koje treba obaviti i tko će ih odraditi u prve dvije godine od njezina donošenja. Profesor i saborski zastupnik SDP-a Gvozden Flego izrekao je načelno 'da' Strategiji, ali i ukazao na to da bi trebala biti dodatno orijentirana na provedbene aktivnosti ili radnu obvezu, i to posebno onu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS). Flego smatra da mjerodavno ministarstvo nije napravilo analizu stanja sustava koja bi dala jasnu polaznu točku i time definirala smjer koji će se doći do optimalnoga rješenja. Sustav obrazovanja smatra pak izrazito neujednačenim, a kao primjer naveo je veliku neujednačenost u financiranju velikih sveučilišta, među kojima je, rekao je, daleko najzapostavljenije Sveučilište u Zagrebu.

Rektor Aleksa Bjeliš smatra pak da je Strategija preopsežna i u sebi neuravnotežena te da bi se u razgovoru trebala pronaći uravnotežena i kvalitetna rješenja

Akademik Leo Budin, član Radne skupine koje je izradila tu strategiju istaknuo je u predavanju u dvorani Knjižnice Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) 7. studenoga kako je teško zamisliti da bi se bez žive aktivnosti Akademije moglo obraditi tako složeno područje obuhvaćeno u nacrtu Strategije obrazovanja, znanosti tehnologije. Zato se Strategija, smatra, mora pozivati na referentne dokumente koje je tijekom poslednje dekade objavila Akademija koja je, istaknuo je Budin, spremna aktivno pridonijeti provedbi toga strateškog dokumenta.

U povedbi Strategije Budin vidi ključnu ulogu sveučilišta - njegovu 'treću misiju' jer sveučilište ne može biti odvojeno od društva u kojemu živi, ali je i podsjetio da je Hrvatska bila jedna od sedam europskih zemalja koja je od početka Bolonjskoga procesa za više od pet posto smanjila sredstva za visoko obrazovanje.

Istoga dana kada je predstavljen - 16. rujna - otvorena je i javna rasprava o tome strateškom dokumentu koja je trajala do 15. studenoga. Ali kako je upozorio Josip Kregar, rasprava se vodila uglavnom u zatvorenom krugu i zapravo među istomišljenicima. S tim u vezi Budak je istaknuo kako je odaziv nastavnika na organizirane javne rasprave na kojima je predstavljao Strategiju bio gotovo ravan nuli.

Puno veće zanimanje iskazali su pak najbolji znanstveni novaci, maturanti i osvajači medalja na olimpijadama znanja kojima je Strategiju obrazovanja, znanosti i tehnologije RH 29. listopada predstavio ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović i zamolio ih za mišljenje o tom dokumentu.

Mlade znanstvenike i učenike zanimalo je što treba učiniti da mladi ostanu u Hrvatskoj i da ne odlaze u inozemstvo s kartom u jednom smjeru te kada će se vidjeti plodovi strategije, kako osigurati da se izvrsnost ne izokrene u elitizam te kako u malim sredinama osigurati jednakost šansi.

Zamjenik ministra Saša Zelenika ističe da gradnja sustava počinje odmah, što je potkrijepio najavom natječaja za 250 novih doktoranada

Odlasci najboljih nisu samo problem Hrvatske nego i cijele Europe, a sveučilišta će imati veću autonomiju i odgovornost, što će im dati alate za nagrađivanja najboljih kako bi ih zadržali, odgovorio im je jedan od kreatora Strategije dr. Vladimir Mrša. Nova će strategija, istaknuo je, biti vrednovana po tome koliko ćemo sa znanjima koja steknemo moći više napraviti, a ne tek po količini naučenog znanja.

Rezultate Strategije treba očekivati na dugi rok, rekao je jedan od kreatora Strategije profesor Ignac Lovrek, ali i dodao da na neke od rezultata možemo računati već od prvoga dana njezina usvajanja.

Zamjenik ministra Saša Zelenika ističe da gradnja sustava počinje odmah, što je potkrijepio najavom natječaja za 250 novih doktoranada u deficitarnim strukama, od kojih će se očekivati veća uspješnost i njihov rad će se pratiti, jer je doktorske studije do sada završavalo samo 20 posto polaznika, a studiji su trajali od šest do deset godina.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

aleksa bjeliš, strategija obrazovanja, javna rasprava