Zagreb

PROMJENE: Zaklada Sveučilišta u Zagrebu želi biti čimbenik promjena

Prva zadaća jest namaknuti dovoljno sredstava za stabilnu glavnicu.

Piše: PolitikaPlus

Sveučilište u Zagrebu želi da njegova Zaklada bude čimbenik promjena u hrvatskome društvu, a da bi ona to doista i postala, prva zadaća jest namaknuti dovoljno sredstava za stabilnu glavnicu koja će omogućiti da se ostvaruje svrha Zaklade, ističe profesorica Ksenija Turković, donedavna prorektorica za pravna pitanja i međunarodnu suradnju.

Aleksa Bjeliš, rektor toga najvećeg hrvatskog sveučilišta i najstarijeg u kontinuitetu nastave, smatra svojom važnom zadaćom, kao i svojih suradnika, da se stvore potrebni uvjeti kako bi Zaklada, koja je osnovana u svibnju 2010. godine, dobila nov i svjež početak

Aleksa Bjeliš, rektor toga najvećeg hrvatskog sveučilišta i najstarijeg u kontinuitetu nastave, smatra svojom važnom zadaćom, kao i svojih suradnika, da se stvore potrebni uvjeti kako bi Zaklada, koja je osnovana u svibnju 2010. godine, dobila nov i svjež početak.

Zaklada zagrebačkoga Sveučilišta tada je osnovana kako bi pružala potporu općekorisnim infrastrukturnim, razvojnim i istraživačkim sveučilišnim projektima iz svih područja i stupnjeva sveučilišnog obrazovanja, znanosti i umjetnosti, kao i stipendiranja i financijskog podupiranja studenata i nastavnika te unaprjeđenja studentskog standarda, poticanja međunarodne suradnje i suradnje s hrvatskom dijasporom. Kako stoji u njezinu Statutu, svoju misiju Zaklada ostvaruje u partnerstvu s akademskom zajednicom, gospodarstvom, državom i ostalim dionicima.

Kako bi Zaklada doista dobila potreban uzlet, rektor i njegov rektorski kolegij organizirali su ovaj tjedan u Auli Rektorata okrugli stol "Filantropija i zakladništvo" na koji se odazvalo 60-ak predstavnika akademske zajednice, gospodarstva, javnih institucija te drugi predstavnici hrvatskoga društvenog i političkoga života.

Ksenija Turković, profesorica kaznenoga prava na Pravnome fakultetu, koja je u listopadu ove godine izabrana za sutkinju Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, na koju će uskoro i nastupiti, istaknula je da je za zakladništvo važna filantropija koju pak, ako je prava filantropija, ne financira država.

Ipak, smatra da država može pomoći rad Zaklade tako da osigura novac za radno mjesto da bi se mogla zaposliti osoba koja će profesionalno voditi Zakladu što je prijedlog koji je i uputila nazočnoj Ružici Beljo Lučić, pomoćnici ministra znanosti, obrazovanja i sporta.

Turković je potpuno suglasna s profesorom Josipom Balobanom s Katoličkoga bogoslovnog fakulteta da zakladništva nema bez ljubavi i bez etičnosti.

Prva rektorica u povijesti zagrebačkoga Sveučilišta Helena Jasna Mencer izvijestila je da je sadašnja imovina Zaklade milijun i pol kuna, a Ksenija Turković dodala da je Sveučilište "visoko podignulo ljestvicu" postavivši kao cilj da osnovna zakladna imovina, koja se neće smjeti dirati, bude 50 milijuna kuna.

Profesor na Pravnome fakultetu Gojko Bežovan podsjetio je na tradiciju koja je postojala u Hrvatskoj na kraju 19. i početkom 20. stoljeća, ali koja je, rekao je, potok zamrla.

Ksenija Turković, profesorica kaznenoga prava na Pravnome fakultetu, koja je u listopadu ove godine izabrana za sutkinju Europskoga suda za ljudska prava u Strasbourgu, na koju će uskoro i nastupiti, istaknula je da je za zakladništvo važna filantropija

Bežovan je napomenuo da je odluka Europske unije da se kroz akademsku filantropiju financiraju istraživanju u iznosu od 0,2 posto BDP-a EU-a. Smatra da bi promicanju filantropije svakako pridonijelo i osnivanje Katedre za filantropiju na Sveučilištu.

Profesor na Ekonomskom fakultetu Jurica Pavičić govorio je o smjernicama za izradu Strategije razvoja Zaklade Sveučilišta u Zagrebu. Veleposlanik u miru Tvrtko Andrija Mursalo posredovao je u donaciji hrvatskih iseljenika iz Južnoafričke Republike, čime je i potaknuta ideja o osnivanju Zaklade Sveučilišta u Zagrebu, a snažno je podržao i buduće zakladne aktivnosti.

Svoja iskustva u upravljanju zakladama prenijeli su ravnateljica Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Cvjetana Plavša Matić i ravnatelj Zaklade Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Slobodan Kaštela, čije zaklade trenutačno imaju po 45 milijuna kuna glavnice. Kaštela smatra da bi se zakladništvu puno pomoglo kada bi donatori bili oslobođeni plaćanja poreza.

Savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore Davorko Vidović ponudio je pomoć Zakladi u stvaranju kontakata s gospodarskim tvrtkama koje bi u okviru svoga društveno odgovornog poslovanja željele ostvariti suradnju sa Zakladom.

Predsjednik Uprave KONČAR - Instituta za elektrotehniku profesor Stjepan Car naglasio je važnost projektne suradnje između Zaklade i gospodarstva, i to putem programa financiranja zajedničkih inicijativa i projekta, a potporu Zakladi dao je i izvršni direktor Privredne banke Zagreb John Knezović.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

sveučilište, zagreb, aleksa bjeliš