A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://politikaplus.com//upload/images/arhiva/C-D/draza-mihailovic-003.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Homen: Hrvatska ponajmanje ima pravo komentirati rehabilitaciju Mihailovića | Politika+
Crna kronika

ODGOVOR: Homen: Hrvatska ponajmanje ima pravo komentirati rehabilitaciju Mihailovića

Goldstein: Točno je da je u Hrvatskoj bilo recidiva ustaštva, no to je minulo doba.

Piše: P/H

Državni tajnik srbijanskog ministarstva pravosuđa Slobodan Homen izjavio je da je sudski postupak koji se vodi za rehabilitaciju četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića unutrašnja stvar Srbije te da Hrvatska ponajmanje ima pravo komentirati taj proces, piše u nedjelju beogradski list Večernje novosti.

''Pitanje rehabilitacije Draže Mihailovića je unutarnja stvar Srbije, i taj proces ponajmanje ima pravo komentirati Hrvatska, koja je još početkom devedesetih izjednačila suradnike okupatora i partizane'', rekao je Slobodan Homen za Večernje novosti.

Reakcija Zagreba suprotna je, kako kaže, međunarodnim standardima, po kojima sud mora biti neovisan od utjecaja zakonodavne i izvršne vlasti i ne može sud biti ovisan ako je u pitanju Draža Mihailović, a neovisan ako je u pitanju bilo tko drugi.

Neprihvatljivo je, po njegovim riječima, izjednačavanje četničkog i ustaškog pokreta jer je NDH bila ''marionetska nacistička država u okviru Trojnog pakta, čija politika nije bila u skladu sa savezničkom'', dok su, kako tvrdi, SAD, Engleska i Francuska Mihailovićeve četnike prihvaćali kao saborce.

''Naravno da je i na toj strani bilo ratnih zločinaca, ali oni nisu i neće biti rehabilitirani!'', ističe Homen.

Večernje novosti također prenose objašnjenje povjesničara Slavka Goldsteina, posebnog savjetnika hrvatskog premijera za kulturu, koji za taj list kaže da je vlast bivšeg hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana bila sklona ideji pomirenja između ustaša i partizana i da je u tu svrhu i donijet zakon.

Dodaje da je to ''minulo doba'' te da nova vlast radi na reviziji svih propisa koji su rehabilitirali ustaše ili imali blaži odnos prema njima.

''Točno je da je između 1991. i 1996. bilo recidiva ustaštva, što je uplašilo i otjeralo srpsko stanovništvo. Danas je, međutim, ostao vrlo mali, doduše ratoborni broj ljudi koji podržava ustaške ideje'', tvrdi Goldstein. Razumljivo je, kako kaže, da su u Hrvatskoj burne reakcije na rehabilitaciju četništva jer su, ističe on, tamošnji četnici za vrijeme Drugog svjetskog rata počinili mnogo zločina tijekom kolaboracije s Talijanima.

''Za razliku od Srbije, gdje su počeli kao antifašistički pokret, u Hrvatskoj ne mogu biti tretirani kao antifašisti, jer su od samog početka sudjelovali u zločinima. Još u kolovozu 1941. odgovorni su za ubojstvo 32 mještana sela Brotnja, kod Donjeg Lapca, među kojima je bilo žena i djece. Bili su vodiči Italijanima u ofenzivi 1942. na Gorski kotar, gdje su paljena cijela sela'', kaže Goldstein.

''U Hrvatskoj je deplasirana rehabilitacija i četnika i ustaša. Dužni smo osuđivati ustaštvo zbog sebe i ova vlast to podupire'', zaključuje on.

Sudski postupak po zahtjevu za rehabilitaciju četničkog vođe iz Drugog svjetskog rata Draže Mihailovića nedavno je nastavljen u beogradskom Višem sudu, svjedočenjem predsjednika srbijanskog državnog povjerenstva za tajne grobnice strijeljanih nakon Drugog svjetskog rata Slobodana Markovića, a sljedeće ročište u ovom postupku očekuje se 11. svibnja.

Dragoljub "Draža" Mihailović (1893-1946), poznat i kao Čiča, bio je srpski general koji je u Drugom svjetskom ratu vodio četnike. Nakon rata jugoslavenske vlasti su ga osudile na smrt zbog suradnje s njemačkim okupatorom, izdaje i ratnog zločina, nakon čega je strijeljan sredinom 1946. u Beogradu.

Sudski postupak za rehabilitaciju Mihailovića započeo je u rujnu 2010. pred višim sudom u Beogradu, a zahtjev za rehabilitaciju podnio je njegov unuk Vojislav Mihailović, tražeći poništenje presude kojom je njegov djed 1946. pred vojnim sudom osuđen na smrt strijeljanjem, kao i povratak njegovih građanskih prava.