A PHP Error was encountered

Severity: Warning

Message: getimagesize(http://politikaplus.com//upload/images/arhiva/ASTRONAUT.jpg): failed to open stream: HTTP request failed! HTTP/1.1 404 Not Found

Filename: controllers/home.php

Line Number: 131

Nezaboravan doživljaj: Ruski Muzej astronauta  | Politika+
Regija

DOŽIVLJAJ: Nezaboravan doživljaj: Ruski Muzej astronauta 

Muzej je izveden i podzemno s jednim polukatom i katom, a zbog prikladno oslikanih unutarnjih zidnih površina, tijekom obilaska stječe se dojam lebdenja u svemiru.

Piše: Zdenko Jurić

Zateći  se u Moskvi iz bilo kojih razloga, a pogotovo ako se radi o prvom posjetu metropoli Ruske Federacije, obilazak gradskih znamenitosti i kulturnih centara je nešto što ne smijete zaobići. U najvećoj slavenskoj metropoli ocrtavaju se posljedice i duh književnosti, arhitekture, baleta, a sveprisutan je i odraz tehničke kulture. Poseban ponos ruske nacije očituje se u zrakoplovnoj i svemirskoj tehnici. Prvenstvo Rusa u osvajanju svemira, koje je započelo 12. travnja 1961. godine kada je u svemirskoj letjelici Vostok 1 u svemir lansiran prvi astronaut Jurij Gagarin, do današnjih dana ne gubi na jedinstvenosti i ozračju općeg ponosa nacije. Gagarinov let je trajao 1 sat i 48 minuta, dovoljno dugo da označi prvo kročenje čovjeka u svemir i najavi početak utrke u daljnjim osvajanjima svemira tadašnjih velesila SSSR-a i SAD-a. U to vrijeme rapidno je porastao interes za proučavanje svemira i svemirskih letjelica, a diljem Rusije su se ponosno isticala i podizala obilježja vezana za ruski svemirski program i prve uspjehe.

 

Nastojanja da se na jednom mjestu osnuje i podigne memorijalno mjesto, retultirala su osnivanjem Muzeja astronauta, tj. „pokoritelja kozmosa“  1980. u Moskvi. Muzej predstavlja jedno od najznačajnijih mjesta koje je poželjno posjetiti tijekom boravka u Moskvi, a do njega se dolazi izlaskom na stanici VDNH moskovskog metroa. Ideja o njegovom osnivanju potekla je od slavnog inženjera i konstruktora prvih ruskih svemirskih letjelica Sergeja Pavloviča Koroljeva, čiji se veliki spomenik nalazi u neposrednoj blizini muzeja. Na istom mjestu, koje predstavlja prilazni park muzeju, nalaze se i biste prvih ruskih i svjetskih astronauta i to Gagarina, Terješkove (prva žena u svemiru), Titova i drugih, kao i prvog konstruktora raketnih motora raketoplana Valentina Gluška. U istom parku impozantno je i umjetničko djelo Sunčevog sustava.

Od Kopernika do Laik

 

Približavajući se muzeju dolazi se do velikog kamenog spomenika ocu teoretske astronautike Konstantinu Eduardoviču Ciolkovskom. Autor je mnogih radova u kojima je prvi postavio i objasnio teoriju leta i dometa letjelica u svemirskom prostoru, a najpoznatije je ono u kojem dokazuje kako raketa-nosač satelita da bi dostigla određenu visinu nužno mora rapidno smanjivati svoju masu, što se očituje kroz stupnjevanu konstrukciju iste. Iza spomenika Ciolkovskom nazire se zgrada muzeja - duga jednokatnica čiji su zidovi ukrašeni reljefnim umjetničkim spomenikom na kojem su zastupljeni prvaci i velikani ruskih svemirskih programa. Kao sjedinjena konstrukcija iz zgrade se proteže parabolična masivna metalna konstrukcija na čijem se vrhu nalazi raketa, simbolizirajući „napada“, tj. osvajanja svemira. Ukupna vertikalna visina ove konstrukcije je 100m. Upravo je po ovom spomeniku muzej poznat i uočljiv s većih udaljenosti.  Ulaskom u muzej sa suprotne strane spomenika s raketom, iznenađuje njegova moderna opremljenost i brojni interaktivni sadržaji kako bi se posjetiteljima što detaljnije i jasnije predočila teorija, tehnika i tehnologija znanosti vezanih za svemir i njegovo osvajanje. Na samom ulazu nalaze se osnovne informacije o muzeju popraćenih velikom maketom iz kojih se saznaje da je današnji suvremeni izgled posljedica velike restauracije i značajne nadogradnje i proširenja koje je završeno 2007. godine.

 

Raspored muzejskih eksponata prati kronološko proučavanje i osvajanje svemira. Pritom je zadivljujuće kako su na istom mjestu zastupljeni doprinosi svih znanstvenika i zanesenjaka svemirom čiji je doprinos u osvajanju svemira za njihovo i kasnije doba bio znatan. Tako se na ovom mjestu mogu, između ostalih, vidjeti skulpture Galilea, Kopernika i Brachea i rezultata njihovih istraživanja i zapažanja.Preteče prvom čovjekovom letu u svemir, svemirski psići Belka i Strelka poznati po nekoliko uspješno obavljenih letova u svemir (program Sputnik), imaju svoje zasluženo mjesto u muzeju. Naime, prvo živo biće koje je lansirano u svemir bio je psić Laika koji je umro zbog snažnog fizičkog stresa i pregrijavanja.

Zlatni Gagarin

 

Isticanje Jurija Gagarina u centralnom dijelu muzeja izvedeno je u obliku velikog pozlaćenog spomenika s izloženim njegovim svemirskim skafanderom, osobnim stvarima, dnevnicima te brojnim slikama s njegove obuke i života. Neposredno se nalazi i modul Vostok 1, prilagođen i osvijetljen kako bi se posjetitelj što detaljnije upoznao s njim. Nije izostavljen ni Gherman Titov – drugi čovjek u svemiru, čiji su lik i djelo također popraćeni brojnim memorativnim predmetima. Slična obilježja prate i ostale istaknute astronaute.  Arhitektura muzeja kao objekta je također impresivna – osim nadzemnog dijela u obliku jednokatnice, muzej je izveden i podzemno s jednim polukatom i katom, a zbog prikladno oslikanih unutarnjih zidnih površina, tijekom obilaska stječe se dojam lebdenja u svemiru.  Posebno impozantno djeluju i replike Ciolkovskog i Koroljeva u njihovim prepoznatljivim pozama i prirodnim ambijentima i uredima. Slična vjerna maketa prikazuje i uvjete preživljavanja astronauta nakon povratka na Zemlju u slučaju spuštanja u teško pristupačne krajeve. U „dubini“ muzeja nalazi se svemirska stanica Mir, čiji je interijer dostupan posjetiteljima i koji realno predočava životni prostor i navike astronauta. Lansirni centar Bajkonur u Kazahstanu predočen je u obliku detaljne makete s brojnim popratnim fotografijama tijekom njegove izgardnje.

 

Makete raketa 

 

Makete raznih raketa, nosača, raketoplana Buran, Lunohoda, američkog Space Shuttlea i raznih simulatora također su zastupljene u muzeju. Ono što ostavlja poseban dojam je činjenica kako su Rusi sadržaj muzeja orijentirali prema međunarodnim programima osvajanja svemira, a ne isključivo prema sovjetskim, odnosno ruskim. Tako su vrlo detaljno razloženi kineski, indijski, japanski, europski i zajednički programi istraživanja i osvajanja svemira. No ipak, rusko prvenstvo u kročenju u svemir ima dominantan značaj. Kakvo je bilo djelovanje ruske propagande o prvom letu svemir, najbolje ocrtavaju plakati iz 50-ih i početka 60-ih godina prošlog stoljeća, kada se nije štedjelo na hvalospjevima i veličanju prvog svemirskog heroja kroz parole “Slava prvom astronautu Juriju Gagarinu!“, „Svemir će biti naš!“ i brojne slične.Ako vas svemirska tehnika i ne zanima, ugodna atmosfera i edukativna koncepcija muzeja u kombinaciji s multimedijalnim prikazivanjima, zasigurno na jedan poseban način ostavlja dojam na svakog posjetitelja, koji u svakom slučaju muzej napušta obrazovaniji. Kupivši prigodni suvenir, većina ih se na izlasku zasigurno okrene i promisli: „Ovdje se opet moram vratiti...“.