Hrvatska

Stručnjaci: Nema najezda zmija, osa i stršljenova, čak ih je i manje nego inače

Piše: PolitikaPlus/Hina

Mnogi građani smatraju da je u Hrvatskoj ove godine najezda zmija, stršljena i osa, no stručnjaci ističu kao je situacija zapravo potpuno drukčija – njihov je broj jednak kao i prethodnih godina, ako ne i manji, piše u subotu Večernji list.

Prijašnjih godina, naveo je za Večernji TV predsjednik udruge Pčelinjak Dražen Jerman, imali su oko 300 intervencija u sezoni rojenja, a prošle i ove otprilike 150 intervencija.

"Ljudi ne poznaju biologiju te razvoj osa i stršljena, koji su u drugoj polovini kolovoza i početkom rujna u najvećoj snazi. Onda imaju dojam da ih je jako puno" kazao je, a s njime se, kada je riječ o zmijama, složio stručnjak iz Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Mladen Zadravec.

"Sa zmijama je slična stvar kao i s osama i stršljenima, svake se godine govori da je najezda i da ih ima sve više, ali stvarnost je potpuno drukčija. Prema svemu što možemo znati, na svjetskoj razini brojnost zmija opada. Sudeći po svima nama koji na terenu radimo sa zmijama, postaje sve teže i teže na nekim lokacijama uopće nalaziti zmije", rekao je te se osvrnuo na vrste zmija u Hrvatskoj.

"U Hrvatskoj živi 15 vrsta zmija, od toga su tri otrovnice iz porodice ljutica – poskok, riđovka i planinski žutokrug" rekao je. Istaknuo je da gledajući društvene mreže, ispada kao da oko Zagreba najviše ima riđovki, no u stvarnosti je to jedna od najrjeđih vrsta. Građani, naime, ne prepoznaju različite vrste te zbog toga često kad ugledaju zmiju, vjeruju da je riječ o riđovki.

Istaknuo je kako zmije ne skaču, pri susretu s njima najvažnije je ostati smiren, a ako dođe do ugriza, treba sjesti ili leći te pričekati pomoć. Potrebno je skinuti nakit, koji bi mogao postati previše tijesan, a rana se ne smije rezati i ne smije se isisavati mjesto ugriza. Također, rana se ne smije ni zagrijavati, ni hladiti.

U prirodi se, naglasili su stručnjaci, ne treba kretati kao "muha bez glave" te treba gledati oko sebe kao i kod prelaženja ceste. Pčele u prirodi nisu sklone ulaziti u zatvorene prostore, no stršljeni i ose mogli bi, primjerice, u garaže. Često je teško zatvoriti sve otvore kroz koje bi mogli ući, no Jerman otkriva kako se stršljeni nikada ne vraćaju u isto gnijezdo. Zbog toga ih po zimi i nije najbolje uklanjatI.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

HRVATSKA, ZMIJE, stršnjenovi