Hrvatska

HNB upozorava na tri rizika: Napuhane cijene nekretnina, javni dug i teže vraćanje kredita

Piše: PolitikaPlus/Hina

Hrvatska narodna banka (HNB) upozorava na tri rizika - napuhane cijene nekretnina, javni dug i teže vraćanje kredita, piše u utorak Večernji list.

Početak cijepljenja protiv koronavirusa budi nade u zaustavljanje pandemije sredinom 2021., no ono u cijeloj Europskoj uniji zasad napreduje sporo, što povećava rizik od prolaska kroz još jedan val bolesti covid-19 do sredine ove godine.

Potencijalno ponovno postroživanje mjera ili produljivanje mjera na snazi i mogućnost ponavljanja slabe turističke sezone djeluju na rast neizvjesnosti, pogotovo kod privatnog sektora, a izdaci povezani sa zagrebačkim i pokupskim potresima opterećuju državne financije, tvrdi Hrvatska narodna banka u najnovijoj analizi financijske stabilnosti, prema kojoj godina pred nama nosi niz rizika među kojima kao potencijalno najopasnije spominju rast cijena nekretnina potaknut državnim subvencijama, rast javnog duga te probleme s vraćanjem kredita.

Iako se u 2021. godini očekuje oporavak gospodarstva, intenzitet tog oporavka neizvjestan je. Prema projekciji HNB-a iz prosinca 2020., očekuje se da bi pad BDP-a u 2020. mogao iznositi 8,9 posto, čime Hrvatska pripada skupini snažnije pogođenih zemalja EU (očekivani pad gospodarstva u 2020. za EU iznosi 7,4 posto), a rast u 2021. godini 4,9 posto. Projekcija HNB-a temelji se na pretpostavci normalizacije epidemiološke situacije i ukidanja većine mjera u Hrvatskoj i njezinim glavnim vanjskotrgovinskim partnerima do sredine 2021., što se u ovom trenutku čini razumnim, ali se ne mora nužno dogoditi.

Financijsku poziciju države olakšalo je povećano korištenje fondova EU-a, no s rastom rashoda došlo je i do cikličkog pada državnih prihoda, što je sve dovelo do snažnog rasta fiskalnog manjka i javnog duga. Prestanak pandemije i mjera za njezino suzbijanje glavni je preduvjet normalizacije poslovanja sektora poduzeća, odnosno snižavanja njegova rizika likvidnosti i solventnosti.

No, prerano prepuštanje mnogih poduzeća tržištu, koje se značajno smanjilo tijekom 2020., a za neke trenutačno i ne postoji, moglo bi dovesti do zatvaranja dijela poduzeća i rasta nezaposlenosti. S druge strane, petina poduzeća u Hrvatskoj standardno ostvaruje gubitke, pri čemu je udio poduzeća gubitaša u ukupnom prihodu sektora u 2019. godini iznosio oko 14 posto.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

NOVAC, KREDITI, HNB