Hrvatska

MARIĆ: Nakon pada BDP-a u ovoj godini iduće godine slijedi rast, bez obzira koliko kriza bila duboka

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministar financija Zdravko Marić, podnašajući u srijedu Hrvatskom saboru polugodišnji izvještaj o izvršenju državnog proračuna, istaknuo je da bez obzira koliko kriza uzrokovana epidemijom koronavirusa bila duboka, nakon pada BDP-a u ovoj godini iduće godine slijedi njegov rast.

"Koliko god bila duboka kriza, koja još uvijek ima popriličnu dozu neizvjesnosti jer nitko još nema prognozu o cjepivu, očekivanja su da nakon pada ove godine slijedi rast iduće godine na razini od oko pet posto, a u trogodišnjeg razdoblju preko tri posto”, rekao je Marić.

On predviđa da bismo razinu BDP-a iz 2019. godine mogli dosegnuti i prestići početkom 2023. godine. Kaže da će većina sastavnica BDP-a neutralizirati pad do kraja 2022. godine, a jedino izvoz usluga neće biti kompenziran u potpunosti.

"Što se tiče naših prognoza za ovu godinu, originalna procjena pada za 9,4 bit će nešto malo bolja, procjena je pad BDP-a od 8 posto, poboljšanja su vidljiva u pojedinim kategorijama", kazao je Marić.

Najavio je kako će paralelno s prijedlogom proračuna za iduću godinu ići i rebalans proračuna za ovu godinu.

"Rebalans proračuna će konstatirati da je prihodovna strana proračuna nešto malo bolja u odnosu na projekcije, ali isto tako na rashodovnoj strani imamo dodatnih potreba", rekao je Marić navodeći kao dodatne potrebe produljenje potpora za gospodarstvenike i financiranje skraćenog radnog vremena.

"Podnošenjem izvještaja za šest mjeseci konstatiram da smo izvršili financiranje 53,8 milijardi kuna od ukupno predviđenih 63,4 milijarde, međutim u nastavku godine, tijekom srpnja, kolovoza i rujna, možemo reći da smo praktički sve potrebe za financiranjem za ovu godinu osigurali", zaključio je Marić.

Polugodišnji izvještaj o izvršenju državnoga proračuna pokazuje da je polugodišnji konsolidirani proračunski manjak iznosio 17,9 milijardi kuna ili 4,9 posto BDP-a.

Ukupan prihod proračuna iznosio je 60,4 milijardi kuna, što je na međugodišnjoj razini pad od 7,2 posto, ukupni rashodi bili su 77,1 milijardu kuna, što je u odnosu na isto lanjsko razdoblje povećanje za 10,1 milijardu kuna ili 15,2 posto.

BDP je zabilježio realan pad za 7,8 posto u usporedbi s istim lanjskim razdobljem, inflacija je iznosila 0,5 posto, industrijska je proizvodnja pala za 6,4 posto, a promet u trgovini na malo za 6,6 posto, dok je prosječan broj registriranih nezaposlenih povećan za osam posto i iznosi 148.000 nezaposlenih.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zdravko marić, bdp