Zagreb

MOŽEMO: Prijedlog Zakona o obnovi Zagreba i okolice ima puno nedorečenosti

Piše: PolitikaPlus/Hina

Saborski zastupnici političke platforme Možemo! rekli su u petak da u konačnom prijedlogu Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice ima puno nedorečenih stvari, istaknuvši da će i dalje inzistirati na osnivanju zavoda, a ne Fondu za obnovu.

Napominjući kako je konačna verzija prijedloga Zakona o obnovi zgrada oštećenih u potresu na području Zagreba i okolice detaljnija i na puno mjesta nedorečena Tomislav Tomašević najavio je da će na taj prijedlog zakona dati veći broj amandmana kako bi se zakon unaprijedio.

Pojasnio je kako su u prijedlogu zakona zadovoljni sa socijalnim kriterijima i financijskim okvirom, ali nisu zadovoljni institucionalnim okvirom koji je, smatra, ostao više-manje isti u odnosu na prvu verziju zakona.

„I dalje vlada inzistira na Fondu za obnovu  Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije , a ne na zavodu za obnovu Zagreba i okolice koji smo tražili”, kazao je Tomašević.

Oni traže da zavod bude koordinirajuće tijelo, a ne, kako je ustvrdio, nekakvo „podržavajuće administrativno-financijsko tijelo kako je po prijedlogu zakona Fond”.

Drži i kako je to vrlo bitno iz perspektive tko će voditi provedbu zakona, tko će voditi obnovu te hoće li to biti hijerarhijski jedna institucija ili će odgovornost biti raspršena između više njih na istoj razini odgovornosti pa može doći do sukoba nadležnosti.

Tomašević je podsjetio i na, kako je rekao, primjere dobre prakse poput Zavoda za obnovu Dubrovnika koji je osnovala država zajedno s Gradom Dubrovnikom i Dubrovačko-neretvanskom županijom. Poručio je i kako će i dalje inzistirat na zavodu umjesto Fonda, kazavši da se ne radi samo o imenu već o suštini tko će voditi obnovu.

Sandra Benčić izrazila je zabrinutost kako će se provoditi obnova te kako će se sredstva trošiti i tko će to kontrolirati. Podsjetivši kako su u ranijoj raspravi tražili osnivanje neovisnog tijela koje će nadzirati financiranje i potrošnju sredstava za obnovu, rekla je kako taj njihov prijedlog vlada nije u cijelosti prihvatila.

Rekla je da će i dalje inzistirat na osnivanju neovisnog tijela u kojem bi bili stručnjaci za javnu nabavu, predstavnici državne revizije te predstavnici parlamenta kako bi građani, dodala je,  imali jamstvo da će se ta sredstva namjenski i transparentno trošiti.

Izrazila je zabrinutost s pitanjem kako će se pomoći građanima koji su već sami krenuli u popravke oštećenih zgrada jer u zakonu nigdje nije specificirano na koliku pomoć oni imaju pravo.

Benčić je zatražila i da se odmah regulira pitanje cijena na tržištu za te popravke jer su one različite, a cijene nekih radova su bile i do 400 posto više nego inače.

Također, kazala je i da je u prijedlogu nejasno riješeno pitanje zamjenskih kuća. Smatra da vlada želi ograničiti mogućnost dobivanja zamjenskih kuća onima kojima je kuća potpuno uništena samo za one koji nemaju kuću ili stan od srodnika u ravnoj liniji. To znači da neka obitelj neće moći dobiti zamjensku kuću ako im npr. kćer ima stan na istom području.

Vezano uz obnovu zgrada javne namjene, Damir Bakić upozorio je da je u prijedlogu zakona izostavljeno da će te zgrade biti u potpunosti financirane od strane vlasnika tj. osnivača.

„Neke zgrade javne namjene su u privatnom vlasništvu (škole, kina, neke zdravstvene ustanove) i bilo bi nepravedno i protivno intenciji zakona da zgrade javne namjene koje u su privatnom vlasništvu budu isključivo financirane sredstvima vlasnika”, rekao je. Upozorio je i na miješanje nadležnosti, posebice kada se radi o obnovi zgrada koje su u povijesnoj jezgri i zgrada javne namjene.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

obnova zagreba