Svijet

IZBORI: Poljaci u nedjelju na neizvjesnim predsjedničkim izborima

Piše: PolitikaPlus7Hina

Poljaci u nedjelju izlaze na predsjedničke izbore koji bi mogli imati velike posljedice na tamošnji politički krajobraz.

Pobjeda aktualnog predsjednika Andrzeja Dude, kandidata vladajuće stranke Pravo i pravda (PiS), vjerojatno će omogućiti njezinu čvrstu i nesmetanu vlast do parlamentarnih izbora 2023. godine.

Ne uspije li Duda osvojiti drugi petogodišnji mandat, poraz bi mogao značajno smanjiti PiS-ov vladajući stisak i biti početak kraja njezine vladavine, kažu analitičari.

Mnogi birači ove izbore smatraju plebiscitom o budućnosti PiS-ove vladavine, smatra povjesničar i politički analitičar Antoni Dudek.

Malo je vjerojatno da će glasanje 28. lipnja dovesti do pobjednika i izgledno je da će konačna odluka pasti u drugom krugu 12. srpnja.

Ankete pokazuju da je Duda u vodstvu. Može računati na oko 40 posto glasova, ali mu podrška pada zadnjih tjedana.

Njegov glavni suparnik, varšavski gradonačelnik Rafal Trzaskowski, kandidat oporbene Građanske platforme, trenutno ima oko 30 posto podrške.

Trzaskowski bi u vjerojatnom drugom krugu mogao privući veliku većinu glasova protukandidata koji će otpasti u prvom.

Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će drugi krug biti mrtva utrka.

Dudek i dalje misli da je Duda u prednosti.

"Trzaskowskog smatraju kandidatom elite velikih gradova i to mu je slabost. Teško će privući glasove iz provincije, koja Dudu smatra svojim kandidatom", kazao je.

Analitičar Jaroslaw Flis predviđa tijesnu utrku bez jasnog favorita, ali tvrdi da bi Duda mogao imati problema.

"Na nekoliko posljednjih izbora PiS je osvojio manje glasova od kumulativnog rezultata oporbe. Vladajući znaju da je gubitak izbora realna opcija", rekao je Flis.

U PiS-u su zato napetih živaca.

Čelnik stranke Jaroslaw Kaczynski, najmoćniji političar u Poljskoj, pismom je pozvao članstvo na potpunu mobilizaciju u privlačenju glasova.

Duda je PiS-ov kandidat iz snova. U prvom mandatu je bio maksimalno kooperativan, čak i kada je u pitanju bila kontroverzna reforma pravosuđa, koju je Europska komisija doživjela kao pokušaj ukidanja neovisnosti sudstva.

Pobijedi li Trzaskowski mogao bi staviti veto na gotovo svaki PiS-ov zakon. Donji dom parlamenta predsjednikov veto može zaobići samo tropetinskom većinom, a PiS trenutačno nema toliko ruku u parlamentu.

Strahujući od toga, PiS žestoko napada Trzaskowskog, koristeći se pritom i državnim medijima. Na teret mu stavljaju navodno loše upravljanje Varšavom i zamjeraju mu podršku prema LGBT zajednici.

Duda je u kampanji homoseksualizam ocijenio "ideologijom gorom od komunizma" i postavio se kao zaštitnik obiteljskih vrijednosti.

Većinski katolička Poljska protivi se istospolnim brakovima i pravu da posvajaju djecu.

Trzaskowski u kampanji nastupa mnogo pomirljivije, nastojeći pridobiti umjerene birače PiS-a. Pohvalio je tako njihovu socijalnu politiku, ključan faktor izbornog uspjeha stranke i obećao je da će s vladom surađivati u dobroj vjeri.

Takva strategija mogla bi donijeti umjerene birače, a neće naljutiti one progresivne kojima je PiS trn u oku, smatraju analitičari.

Izbori su se trebali održati 10. svibnja, ali su odgođeni zbog pandemije.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

POLJSKA, IZBORI