Hrvatska

Horvat: Najvažniji cilj mjera očuvanje je radnih mjesta i osiguranje dodatne likvidnosti

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat poručio je u utorak da su ciljevi Vladinih gospodarskih mjera očuvanje likvidnosti poduzetnika, osiguranje nove dodatne likvidnosti za njih te očuvanje radnih mjesta i nastavak proizvodnje.

Horvat je na konferenciji za novinare u Vladi o gospodarskim mjerama u situaciji krize zbog koronavirusa iznio osam mjera za mikro, mala i srednja, ali i velika poduzeća.

Među mjerama je moratorij na sve rate mikro i malih zajmova, te mikro i malih zajmova za ruralni razvoj do 31. prosinca 2020. Do tog datuma neće dospijevati ni kamata ni glavnica te se neće obračunavati zatezna kamata, rekao je.

Na nedospjelu glavnicu će se pak obračunavati redovna kamata, koja će se od početka ponovne otplate raspodijeliti na ostatak otplatnog roka, a mjera je startala 13. ožujka.

Druga mjera je prolongiranje rokova korištenja, otplate i moratorij na otplatu svih kredita za koje je izdano jamstvo iz programa Hamag-Bicro, a izdana je i suglasnost financijskim institucijama za mijenjanje uvjeta samostalno sukladno internim aktima. I ta se mjera počela provoditi 13. ožujka, kazao je Horvat.

Treća mjera su povoljni uvjeti mikrozajmova za obrtna sredstva, iznosa od 1.000 do 25.000 eura, uz daleko bržu obradu, a ići će se na to da se administrativna obrada takvih zahtjeva realizira u tri dana. Uz niže kamatne stope i duži poček, dodatna je mogućnost financiranja računa nastalih do tri mjeseca prije zaprimanja, ako oni nisu prethnodo plaćeni, rekao je Horvat, napominjući da se ta mjera primjenjuje od jučer, 23. ožujka.

Naglasio je da je za tu vrstu zajmova, za obrtna sredstva, već osigurana dodatna likvidnost u iznosu od 15 milijuna eura ili oko 114 milijuna kuna.

Četvrta mjera su povoljni uvjeti za mikro i male investicijske zajmove, a peta povećanje stope jamstva za kredite za obrtna sredstva.

"Jamstveni portfelj odnosno iznos jamstva koje je moguće dobiti sa 65 dižemo na 80 posto, a Hamag-Bicro već ima potpisane sporazume o proračunu o provođenju pojedinačnih jamstava s 15 banaka", rekao je Horvat.

Šesta mjera je novi financijski instrument za mikro zajmove za ruralni razvoj i obrtna sredstva, s iznosom zajma od 1.000 do 25.000 eura, kamatnu stopu od 0,5 posto, poček od 12 mjeseci i rok otplate tri godine, a u primjenu bi, kako očekuje Horvat, od 1. travnja.

Sedma mjera je novi financijski instrument, tzv. zajmovi covid-19, čiji je maksimalni iznos planiran do 100 tisuća eura, a uvjeti su u završnoj fazi pripreme te bi i to trebalo početi s početkom travnja.

Horvat je izvijestio i da se radi na mjerama za srednja i velika poduzeća. Radi se u suradnji s bankama i HBOR-om te će, uz jamstveni porftelj Hamaga u iznosu od 80 posto, i ta sredstva biti s početkom travnja na raspolaganju i srednjim i velikim poduzećima, rekao je Horvat.

Ministar regionalnog razvoja i EU fondova Marko Pavić naglasio je kako postoji potencijal za daljnja plaćanja iz europskih fondova za dugoročno rješavanje ove krize.

"Do sada smo od omotnice od 10,7 milijardi eura ugovorili gotovo 89 posto, isplatili smo trećinu i ostaje nam za isplatiti još do kraja 2023. oko 7,2 milijarde eura. To može biti potencijal za poduzetnike nakon krize, prvenstveno građevinsko sektoru koji ima ugovore za gradnju raznih europskih projekata", kazao je Pavić.

Spomenuo je i da postoji europska tzv. korona investicijska inicijativa, u sklopu koje se unutar postojećih sredstava olakšava likvidnost, što za Hrvatsku znači da će akontacije za 2019./2020. biti 1,8 milijardi kuna koje nećemo morati vraćati.

Za borbu s posljedicama krize zbog koronivairusa, ističe Pavić, Hrvatska će tražiti da može prebacivati sredstva s jedne osi na drugu, tj. ako negdje ima viška ,da se može uzeti za zdravstvo, opremu i za likvidnost, a s 20 milijuna eura planira se poduprijeti i projekt osnaživanja seizmološke službe.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

mjere, vlada, horvat