Zagreb

FILM: Filmom "Madame de" kino Tuškanac počinje retrospektivu Maxa Ophülsa

Piše: PolitikaPlus/Hina

Filmom "Madame de..." zagrebačko kino Tuškanac u utorak, 10. ožujka, počinje retrospektivu s najznačajnijim ostvarenjima Maxa Ophülsa, autora poznatog po baroknom stilu i ljubavnim pričama.

Iz "Tuškanca" najavljuju da će do 14. ožujka prikazati devet od deset  najznačajnijih filmova redatelja "čije filmove baroknog stila između ostalog odlikuje upotreba dubinske mizanscene i virtuozne vožnje kamere, pripovijedanje retrospekcijama i korištenje (izvan)prizorne naracije, te usredotočenost na ženske likove i ljubavne veze.

Uoči projekcije prvog filma uvodnu riječ o Ophülsovom stvaralaštvu održat će filmski kritičar i redatelj Živorad Tomić.

"Madame de..." iz 1953. godine romantična je drama, adaptacija istoimenog romana francuske prozaistice, pjesnikinje i novinarke Marie Louise Lévêque de Vilmorin, smještena u Pariz na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće.

U središtu priče je otmjena grofica koja od supruga taji da ima kockarski dug pa odluči prodati par skupocjenih naušnica koje joj je on poklonio, što izazove niz isprepletenih događaja i romantičnih zavrzlama. Film je 1955. nominiran za Oscara u kategoriji najbolje kostimografije.

Retrospektiva donosi još filmove "Bez sutrašnjice" (1939), "Svačija gospođa" (1934), "Lola Montès" (1955), "Uhvaćen" (1949), "Vrtuljak" (1950), "Trenutak lakomislenosti" (1949), "Pismo nepoznate žene" (1948) i "Užitak" (1952).

"Bez sutrašnjice", posljednji film koji je Ophüls dovršio prije bijega iz Francuske pred nacistima, ubraja se među autorova najatmosferičnija ostvarenja, a riječ je o portretu žene suočene s ograničenjima, predrasudama i očekivanjima šovinističkog društva.

Melodrama "Svačija gospođa" jedini je Ophülsov projekt realiziran u talijanskoj produkciji i smatra se jednim od najvažnijih ostvarenja talijanske kinematografije u razdoblju između dva svjetska rata.

Film donosi pronicljivu studiju o položaju žene u patrijarhalnom društvu, a osim što je doživio veliki komercijalni i kritičarski uspjeh, glumicu Isu Mirandu u ulozi 'kobne žene' prometnuo je u veliku zvijezdu.

Biografska romantična drama "Lola Montès" o glasovitoj irskoj plesačici i kurtizani iz 19. stoljeća, uspjela je adaptacija romana "Izuzetan život Lole Montès" francuskog književnika Cécila Saint-Laurenta. Taj posljednji Ophülsov uradak prvi je njegov film u boji i prvi koji je snimio nakon povratka u domovinu nakon višegodišnjeg izgnanstva.

Iako je doživio neuspjeh kod publike i prvotno kod kritike, avangardnošću filma bili s u oduševljeni redatelji Jacques Becker, Jean Cocteau, Roberto Rossellini, Jacques Tati, Christian-Jaque i Pierre Kast, koji su o značaju djela objavili i manifest.

Noirovska romantična drama "Uhvaćen" donosi priču o razlikama između snova i stvarnosti, kao i o onome što se može dogoditi ako se snovi ostvare i pretvore u noćnu moru. U tom se filmu Ophüls osvetio Howardu Hughesu koji ga je prilikom ranije suradnje ponižavao, tako što je lik milijunaša Ohlriga oblikovao prema njemu.

Romantična drama "Vrtuljak ", nominirana 1952. za Oscara u kategorijama najboljeg scenarija i scenografije, te ovjenčana nagradom BAFTA,  adaptacija je kazališnog komada "Reigen" u svoje vrijeme kontroverznog i nepriznavanog austrijskog psihologa, pisca i dramatičara Arthura Schnitzlera.

U fokusu su ljubavni odnosi galerije protagonista, i s tim odnosima povezana društvena pravila. a kao i sam komad Ophülsov je film u vrijeme premijere zbog promiskuitetnosti likova izazvao brojne kontroverze.

U programu je i "Trenutak lakomislenosti" u kojemu je redatelj napravio odmak od svoje uobičajene tematike napravivši triler-melodramu zaogrnutu u ruho film noira.

"Film je i impresivan prikaz krhkosti prividne obiteljske stabilnosti pripadnika srednje klase, koju osim nemilosrdnih izvanjskih okolnosti može ugroziti i opsesivna posvećenost upravo obitelji", ističe se u najavi.

Godine 2001. prema istom romanu Elisabeth Sanxay Holding snimljena je neonoirovska krimi-drama "Ljubav bez izlaza" u režiji Scotta McGeheeja i Davida Siegela, s Tildom Swinton i Goranom Višnjićem u glavnim ulogama.

Na samom kraju programa prikazat će se film "Pismo nepoznate žene", koji u Beču na početku 20. stoljeća prati pijanista zavodnika koji neposredno prije nego što dobije tajnovito pismo pokušava izbjeći dvoboj na koji ga je izazvao prevareni muž, te "Užitak", omnibus s tri priče, humorna drama u kojoj redatelj "izuzetno vješto u likovima povezuje i kontrastira svjetovno tj. profano i sakralno, međusobno suprotstavljajući ´umjetnost lagodnog života´ s besmislenošću i ispraznošću takve egzistencije."

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

KINO, FILM