Hrvatska

PRVA DAMA: Musić Milanović: Debljina je galopirajuća pandemija; 35 posto osmogodišnjaka ima višak kilograma

Piše: PolitikaPlus/Hina

Debljina je galopirajuća pandemija, u Hrvatskoj čak 35 posto osmogodišnjaka ima višak kilograma, po čemu smo na visokom petom mjestu od 39 europskih zemalja, istaknula je u srijedu Sanja Musić Milanović na skupu u povodu Svjetskog dana debljine, koji se od ove godine obilježava 4. ožujka.

"Muškarci su nam prvi po debljini u Europi. Imamo ozbiljnu epidemiju, to nije od jučer, ali je rastući  problem. Projekcije za idućih 30 godina govore da će debljina biti prva bolest koja bi mogla ugroziti očekivano trajanje života, odnosno skratiti ga za čak 3,5 godine", rekla je Musić Milanović (HZJZ) na simpoziju posvećenom metaboličkom sindromu u djece.

Najdeblji dječaci u mediteranskim zemljama

U Europi su najvitkiji sjevernjaci, a najdeblji južnjaci, pri čemu su najdeblji dječaci u mediteranskim zemljama - čak ih je 42 posto s prekomjernom tjelesnom masom, a 6 posto je ekstremno debelo.

Uzroci za to su višestruki - među djecom na jugu se više ne prakticira mediteranska prehrana, sve više je djece koja previše sjede i premalo se igraju vani, a svoj danak uzimaju i kompjuteri i igrice.

"Cilj je upozoriti kako je okruženje u kojem živimo poticajno za razvoj debljine pa neke stvari treba mijenjati institucionalno. To uključuje brojne dionike iz različitih sektora", kaže Musić Milanović.

Jedan od projekata kroz koji se nastoji prevenirati debljina jest program prevencije pretilosti djece školske dobi "Petica-igrom do zdravlja", koji se od 2014. provodi u zagrebačkim školama.

Voditeljica projekta Sara Cobla kaže kako djecu uče važnosti pravilne prehrane i tjelesne aktivnosti u cilju prevencije pretilosti.

Važnost vode, voća i povrća, jutarnjeg obroka, tjelesne aktivnosti...

"Djecu u nižim razredima osnovne škole učimo važnosti unosa vode, voća i povrća, nepreskakanja jutarnjeg obroka, važnosti redovite tjelesne aktivnosti i dovoljne količine sna tijekom noći", rekla je.

Statistički podaci su zabrinjavajući, pretilost je bolest u podlozi metaboličkog sindroma koji je sve češći i u djece, a ne samo u odraslih, ističe Cobla dodajući da će tijekom ove školske godine u projektu sudjelovati 1700 učenika drugih i trećih razreda.

Podaci HZJZ-a pokazuju da 33 posto dječaka i 20 posto djevojčica ima prekomjernu težinu ili je pretilo.

Njih oko 60 posto doručkuje svakog dana, 45 posto konzumira voće svakog dana, a tek 39 posto dječaka i 26 posto djevojčica bavi se nekim tjelesnom aktivnošću barem 60 minuta dnevno.

Profesorica Vesna Jureša iz Škole narodnog zdravlja "Andrija Štampar" kaže kako se dramatičan porast djece koja su preuhranjena i debela dogodio u zadnjih 20 godina, iako su rizici prepoznati davno ranije.

Djeca jedu lošije vikendima i blagdanima

Prehrana je postala bogata tzv. skrivenim kalorijama, djeca piju slatke napitke, a pitanje je i prehrane u školi i kod kuće. Dok se školsku prehranu može kontrolirati, pokazalo se da djeca lošije jedu za vrijeme vikenda i blagdanima, kada jedu vani.

Dodatnu opasnost za njihovo zdravlje predstavlja vrijeme provedeno pred ekranima, koje ne bi smjelo iznositi više od 2 sata dnevno, uz prekide za malu djecu, upozorava Jureša.

Sanju Musić Milanović, koja je ujedno i supruga hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića, novinari su pitali kakve je savjete dala suprugu u vezi viška kilograma.

"Moram priznati da mu nisam dala nikakve naročite savjete, jer on prilično dobro to zna i sam", odgovorila je.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ZDRAVLJE, DJECA, DEBLJINA