Mojbiz

MARIĆ: Veće nacionalno sufinanciranje EU projekata povećalo bi pritisak na državni proračun

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministar financija Zdravko Marić u utorak je izjavio da bi povećanje udjela nacionalnog sufinanciranja u EU projektima predstavljao dodatni pritisak na državni proračun, izrazivši uvjerenje da će rasprave o tome pitanju u EU rezultirati kvalitetnim kompromisom.

Na upit novinara uoči drugog sastanka ECOFIN-a u Bruxellesu pod hrvatskim predsjedanjem o tome što misli o prijedlogu da se u novoj dugoročnoj financijskoj perspektivi EU-a poveća komponenta nacionalnog sufinanciranja u EU projektima na 25 posto, Marić je kazao da će se to vidjeti na daljnjim sastancima.

U prošli petak, naime, predsjednik Europskog vijeća Charles Michel predložio je proračun EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. godine u iznosu od 1094,8 milijardi eura, što je 1,074 posto bruto nacionalnog dohotka 27 država članica.

U sklopu toga, Michel je predložio da postotak nacionalnog sufinanciranja projekata bude oko 25 posto, što je osjetno više od 15 posto, koliko je bilo dosad.

"Prijedlog je tu, brojne zemlje imaju svoja viđenja", rekao je potpredsjednik Vlade i ministar financija Marić te dodao kako je to važno pitanje za Hrvatsku, jer kao najmlađa članica EU-a još uvijek nije dosegnula razine pune iskoristivosti EU fondova.

Hrvatska trenutno ima 86 posto ugovorenih sredstava, a nešto više od 31 posto je isplaćeno.

"Naravno, i na tom tragu vodimo brigu i o nacionalnom proračunu, i u tom svjetlu povećanje komponente nacionalnog sufinanciranja stvara dodatni pritisak na državni proračun. Prijedlog koji je došao dobra je podloga za raspravu i dijalog", ocijenio je Marić te izrazio uvjerenje da će dijalog biti konstruktivan i na kraju uroditi kvalitetnim kompromisom.

Na današnjem sastanka ECOFIN-a ministri financija EU-a, pak, usvojit će revidiranu listu tzv. nekooperativnih poreznih jurisdikcija.

Marić je podsjetio da je prva takva lista napravljena još 2017. godine, s ciljem da se ispunjavanjem standarda i korištenjem najbolje svjetske prakse unaprijedi razmjena poreznih podataka, poveća transparentnost i općenito smanji izbjegavanje plaćanja poreza.

"U razdoblju iza nas preko 50 zemalja je ispunilo svoje zahtjeve koje smo pred njih stavili, što je plod konstruktivnog dijaloga. One sad više nisu na tim listama. Sad nam je namjera da se nastavi dijalog i s onima koji će i dalje biti na listi, te da i oni ispune kriterije", kazao je Marić.

Krajem 2019. na toj listi su bile Američka Samoa, Fidži, Guam, Trinidad i Tobago, Američki Djevičanski otoci, Vanuatu Samoa.

Na današnjem sastanku ECOFIN-a razmatra će se proširivanje liste na Panamu, Kajmanske otoke, Sejšele i Palau.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

finaciranje projekata, eu, marić