Kolumne

SLAVEN DOBROVIĆ: Ekološka katastrofa kod Dubrovnika – CGO Lučino razdolje

Piše: PolitikaPlus

Potpisom ugovora o financiranju Centra za gospodarenje otpadom (CGO) Lučino razdolje državna administracija odlučila je u ovaj krajnje upitan projekt uložiti čak pola milijarde kuna europskih i nacionalnih javnih sredstava. Je li revizija isplativosti izgradnje napravljena, kako je to navedeno u Odluci o implementaciji Plana gospodarenja otpadom iz svibnja 2019 i čime je dokazano da je utjecaj na okoliš zanemariv te da nema brige ni za Malostonski zaljev i uvalu Bistrina ni za dubrovački akvatorij pitanja su bez odgovora.

Što je u stvari CGO Lučino razdolje?

Centar za gospodarenje otpadom Lučino razdolje je iznimno skupo, promašeno i štetno rješenje za gospodarenje otpadom Dubravačko-Neretvanske županije.

Da je neopravdano skupo vidi se iz već sada iskazanog ukupnog troška od gotovo pola milijarde kuna za kapacitet od svega 37 tisuća tona otpada godišnje. Za usporedbu, reciklažni centar na Krku, sa sortirnicom i kompostištem upola manjeg kapaciteta koštao je dvadeset puta manje od ove vrijednosti.

Da je investicija u CGO Lučino razdolje promašena, može se zaključiti iz slijedećeg: Centar prihvaća pomiješani otpad a glavni proizvodi su gorivo iz otpada i inertizirani otpad za odlaganje. Ne zna se koliko će trebati plaćati za plasman 7155 tona goriva iz otpada godišnje, dok će se 15317 tona inertiziranog otpada godišnje odlagati na novom odlagalištu površine veće od 43 tisuće metara kvadratnih.

Prijavljeno recikliranje centra je svega 7,6%, što je posve neusklađeno s kružnim gospodarenjem otpadom, europskim zelenim planom za kojeg se deklarativno zalaže i hrvatska Vlada.

Centar je od Dubrovnika, najvećeg izvora otpada udaljen čak 48 km, što znači da je samo za prijevoz otpada potrebno preko dvjesto tisuća kilometara pređenog puta za teška vozila godišnje, uz što ide više od pedeset tisuća litara dizelskog goriva i sve povezane emisija štetnih tvari.

Zbog čega se smije tvrditi da je projekt iznimno štetan za okoliš?

Područje na kojem se planira ovaj centar je nenaseljeno, čisto, bogato bioraznolikošću i krško područje. Tvrditi da će obrada milijun tona otpada kroz 25 godina proći bez štete za okoliš i tu tvrdnju potkrijepiti hidrogeološkim istraživanjem koje se sastoji od jednog ispitivanja upuštanjem bojila u krško podzemlje je krajnje neodgovorno i nespojivo sa zdravim razumom. Nedetektiranje boje u određenom broju dana ne dokazuje baš ništa što se rizika ovog projekta na okoliš tiče.

Sumarno, ovdje je na djelu stvaranje temelja za veliku, već viđenu zaradu klijenteli, ali istodobno i za nemjerljivu, dugotrajnu i nepopravljivu štetu za građane županije i cijeli kraj.
Izv. prof. dr. sc. Slaven Dobrović

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

Centar za gospodarenje otpadom, OKOLIŠ, SLAVEN DOBROVIĆ