Regija

BIH: Za genocid u Srebrenici do sada osuđeno 47 osoba

Piše: PolitikaPlus/Hina

Genocid u Srebrenici sudski je dokazana činjenica za koju su međunarodni i sudovi u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji do sada izrekli kazne zatvora duže od 700 godina pri čemu je 47 osoba osuđeno jer su bili nalogodavci i neposredni izvršitelji počinjenih zločina, podsjeća u srijedu Balkanska istraživačka mreža (BIRN) sa sjedištem u Sarajevu, portal specijaliziran za praćenje sudskih procesa u regiji povezanih s ratnim zločinima.

Ove godine obilježava se 24. obljetnica najvećeg ratnog zločina na europskom tlu od završetka Drugog svjetskog rata a BIRN podsjeća kako je svojom presudom od 26. veljače 2007. godine zločin u Srebrenici kao genocid okvalificirala i najviša međunarodna sudska instanca Međunarodni sud pravde (ICJ) odlučujući po tužbi BiH protiv Srbije za agresiju i genocid.

Iako su vlasti u Beogradu oslobođene optužbi za izravno planiranje i poticanje genocida, ICJ je ipak utvrdio odgovornost Srbije zbog kršenja Konvencije o sprječavanju i kažnjavanju genocida a istom presudom kao izravni počinitelji genocida označeni su vojska i policija Republike Srpske.

ICJ je utvrdio odgovornost Srbije u dijelu presude u kojemu je konstatirao kako je ta država "propustila poduzeti sve mjere koje je imala na raspolaganju da spriječi genocid u Srebrenici”.

Prije i nakon ove presude Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), Sud Bosne i Hercegovine, te sudovi u Srbiji i Hrvatskoj dosada su osudili ukupno 47 osoba na više od 700 godina zatvora.

Izrekli su i četiri kazne doživotnog zatvora uključujući one izrečene bivšem političkom i vojnom lideru bosanskih Srba Radovanu Karadžiću i Ratku Mladiću.  

Pred Sudom BiH za genocid u Srebrenici osuđeno je 25 osoba, 14 ih je osuđeno u Den Haagu, pet u Srbiji a dvije u Hrvatskoj. 

U Hrvatskoj su na po 15 godina zatvora osuđena dvojica pripadnika zloglasne postrojbe "Škorpioni" Milorad Momić i Slobodan Davidović koji su sudjelovali u ubojstvu skupine zarobljenih srebreničkih Bošnjaka u mjestu Trnovo kod Sarajeva a taj zločin dokumentiran je i snimkom koja je prvi puta prikazana tijekom suđenja Slobodanu Miloševiću u Den Haagu.

Proglašavajući u prvostupanjskom postupku Mladića krivim za genocid u Srebrenici, sudsko vijeće ICTY-a  je ocijenilo kako je on imao genocidnu namjeru uništiti Bošnjake u Srebrenici kao značajan dio zaštićene grupe, a dokaz za tu njegovu namjeru, po presudi, bila je poruka Srebreničanima da “mogu opstati ili nestati”.

“Mladić je više puta izjavljivao da je došlo vrijeme za osvetu Turcima, kao i da bi Turaka davno nestalo da ih ne čuva međunarodna zajednica”, sastavni je dio presude iz 2017. godine u kojoj je opisano  kako su pripadnici vojske i policije RS u srpnju 1995. izvršili napad na tada zaštićenu enklavu Srebrenicu, nakon čega je više od sedam tisuća muškaraca i dječaka ubijeno a više od 40 tisuća žena, djece i starijih protjerano.

Uz Karadžića i Mladića na doživotni zatvor zbog sudjelovanja u genocidu u Srebrenici osuđeni su Ljubiša Beara, ratni načelnik odjela sigurnosti u glavnom stožeru VRS te Zdravko Tolimir, načelnik odjela za obavještajno-sigurnosne poslove.

Obojica su umrla u zatvoru tijekom izdržavanja kazne.

Dražen Erdemović je bio prvi koji je ICTY-u priznao krivnju zbog izravnog sudjelovanja u ubojstvima zarobljenih muškaraca i dječaka iz Srebrenice te je 1996. godine osuđen na pet godina zatvora.

Pred Sudom BiH u tijeku su još četiri postupka protiv optuženih za zločine u Srebrenici.

Rezidualni mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT) trebao bi 2020. izreći pravomoćnu presudu Ratku Mladiću.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

srebrenica, bih