Mojbiz

POSPREMANJE NEREDA: Država ubire najam nakon godina nelegalnog podzakupa

Piše: PolitikaPlus/Hina

Država je od osamostaljenja do danas, procjenjuje se, izgubila oko milijardu kuna na poslovnim prostorima u svom vlasništvu koje su bez ikakve kontrole zakupci davali u podzakup, zbog čega je Ministarstvo državne imovine krajem prošle godine izmijenilo Zakon o zakupu i kupoprodaji poslovnih prostora kako bi se napokon riješio problem, piše u subotu Jutarnji list.

Za ilustraciju, na samo jednom poslovnom prostoru u strogom centru Zagreba država je u 15,5 godina, otkad je taj prostor zemljišno-knjižno pripao RH, izgubila gotovo 18 milijuna kuna, ističe dnevnik.

Ministarstvo državne imovine zato je pozvalo sve neposredne posjednike (podzakupce) poslovnih prostora u vlasništvu države da moraju podnijeti zahtjev za sklapanje ugovora o zakupu do 30. lipnja, inače će po nalogu DORH-a biti deložirani.

Država u svom vlasništvu ima oko 6000 poslovnih prostora u cijeloj Hrvatskoj, ali ih je oko 1500 komercijalnih. Od tog broja, Ministarstvo je već sklopilo nešto više od 500 ugovora o zakupu, a samo u zadnjih pet dana lipnja stiglo im je čak 800 novih zahtjeva, tako da je ostalo neriješeno tek oko 200 poslovnih prostora.

Koliki je nered vladao u tim prostorima najbolje govori činjenica da su sklapani ugovori o poslovnoj suradnji i trgovinskom zastupanju, što nema nikakve veze s podzakupom, koji je zapravo ilegalan. Zato je Ministarstvo svim tim podzakupcima poslalo zahtjev da im moraju poslati trenutne ugovore koje su imali s tvrtkama koje su im davale prostor u podzakup, iako to nisu smjeli, kako bi regulirali nove petogodišnje ugovore s istom cijenom zakupa.

Princip je takav, pojašnjava sugovornik Jutarnjeg lista iz Ministarstva, da svi oni korisnici koji su bili u podzakupu, a plaćali su zakup tvrtkama koje su dobivale prostore na korištenje, sada istu tu cijenu moraju plaćati državi. No, bilo je i onih kojima država u svih tih više od desetljeća nije poslala niti jednu fakturu, odnosno nije naplatila ni kunu, a takvih je 50 prostora. Budući da se tu onda nije mogla odrediti cijena budućeg zakupa, odlučeno je da korisnici plaćaju najveću moguću cijenu koja se inače plaća u Zagrebu, a koja je i dalje daleko ispod tržišne, piše Jutarnji list.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ZAKUP PROSTORA, DRŽAVNA IMOVINA