Hrvatska

Zdravstvo u 2018.: Pokušaj opoziva ministra, slučaj kiretaža, smrt dječaka u Metkoviću...

Piše: PolitikaPlus/Hina

Glasovanje o opozivu ministra zdravstva Milana Kujundžića zbog smrti mladića u Zaprešiću, slučajevi kiretaža, Spinraza i smrt dječaka u Metkoviću, neki su od događaja koji su obilježili 2018. godinu u zdravstvu i zasjenili Kujundžićeva nastojanja da se u zdravstveni sustav više investira iz europskih fondova i osigura više novca za njegovo poslovanje, kao i da donošenjem novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti pokaže da se reforme u tom resoru ipak provode.

Zbog smrti mladića na cesti u Zaprešiću u kolovozu, o Kujundžićevoj poziciji ministra glasovalo se na zahtjev oporbe u Hrvatskom saboru, no pokušaj opoziva nije uspio. Javnost je tražila odgovor na pitanje je li mladić umro zbog kasne reakcije hitne pomoći budući da je tim T1 hitne službe s liječnikom, zbog druge intervencije, na mjesto događaja stigao nakon 27 minuta, pa mu je prvu pomoć pružio T2 tim, u kojemu su medicinska sestra i vozač.

Rasprava o modelu organizacije hitne pomoći

Slučaj je eskalirao u političku raspravu o kvaliteti postojećeg modela organizacije hitne službe i zahtjev za ministrovom smjenom. Obdukcijom je utvrđeno da je mladić umro zbog astmatskog bronhitisa i do tada neprepoznate srčane mane, pa je zaključeno da nazočnost liječnika ne bi mogla promijeniti nesretni tijek događaja. Kao epilog slučaja u zaprešićkoj hitnoj pomoći zaposleni su dodatni liječnici.

Ovih dana ponovno se vodi slična istraga, ovoga puta o smrti dječaka u Metkoviću, koji je umro u KBC-u Split zbog multiorganskog zatajenja, nakon što je tijekom desetak dana u više navrata bio priman i slan kući iz doma zdravlja i hitne službe u Metkoviću. Inspekcija Ministarstva zdravstva utvrđuje je li i u kojem trenutku učinjen propust tamošnjih liječnika s obzirom da je dječak bolovao od gripe i razvio bakterijsku infekciju koja je dovela do smrtnog ishoda. Istragu je u međuvremenu pokrenulo i Državno odvjetništvo.

Prosvjed zbog Spinraze

Početak 2018. u zdravstvu obilježio je prosvjed roditelja djece oboljele od spinalne mišićne atrofije (SMA) koji su tražili da se njihovoj teško oboljeloj djeci omogući skupa inovativna terapija lijekom Spinraza na teret HZZO-a. To je nakon golemog pritiska javnosti i odobreno pa je na terapiji trenutno 17-ero djece, a za još 12-ero lijek je osiguran kroz kliničko ispitivanje u koje su uključeni.

Roditelji i dalje traže da se lijek odobri i za 15-ero djece na respiratorima te za starije od 18 godina, koji zasad na njega nemaju pravo. Tada je zatraženo i osnivanje posebnog fonda za inovativne lijekove, no do toga nije došlo pa se liječenje financira iz sredstava HZZO-a za skupe lijekove, za koje je u 2018. bilo osigurano 1,2 milijarde kuna, što je najveći iznos otkad za te lijekove postoji posebni fond.

Slučaj "kiretaža" potaknuo javno iznošenje negativnih iskustava žena

Slučaj "kiretaža" također je pobudio veliki interes javnosti, nakon što je u Saboru o svom bolnom iskustvu navodne kiretaže bez anestezije u KBC-u Split progovorila zastupnica Mosta Ivana Ninčević Lesandrić. Iz splitske su bolnice te navode negirali, a potaknute njezinim istupom članice udruge Roda pokrenule su akciju "Prekinimo šutnju" i prikupile 401 pritužbu žena koje su iznijele svoja negativna i bolna iskustva tijekom ginekoloških zahvata u bolnicama diljem Hrvatske.

Svjedočanstva su predana Ministarstvu zdravstva koje je provelo inspekcijski nadzor u klinikama i ginekološkim odjelima te zaključilo kako postoje određene razlike u organizaciji anesteziološke službe u bolnicama i u primjeni anestezije u ginekološkim postupcima, a svaka pacijentica ima pravo na primjerenu anesteziju u skladu s medicinskom indikacijom.

Dodatnih 1,3 milijarde kuna za HZZO

Kad je riječ o potezima administracije, valja izdvojiti Vladinu odluku o povećanju zdravstvenog doprinosa sa 15 na 16,5 posto zbog čega bi HZZO trebao u idućoj godini prihodovati dodatnih 1,3 milijarde kuna. To treba pomoći u poslovanju zdravstvenog sustava koji je opterećen s 8,2 milijarde kuna ukupnog duga, pri čemu dospjeli dugovi iznose oko četiri milijarde kuna.

Krajem listopada donesen je novi Zakon o zdravstvenoj zaštiti, uz glavnu promjenu u primarnoj zaštiti gdje se ukida dosadašnji sustav koncesije i uvodi sustav privatnih ordinacija, kao i obveza dežurstva za sve obiteljske liječnike vikendom i blagdanima. Liječnicima se omogućava da u radni odnos prime jednog ili više liječnika, te da prenesu djelatnost na drugog liječnika, koji je kod njih bio zaposlen najmanje godinu dana.

Kujundžić je poručio kako time želi ojačati dostupnost primarne zaštite i privući u nju mlade liječnike, s obzirom da primarnu idućih godina čeka pojačani odljev liječnika u mirovinu. U tu svrhu tijekom ove godine raspisano je i 200-njak specijalizacija u primarnoj zaštiti koje se financiraju sredstvima EU.

Pritisak županija zbog domova zdravlja

Iako je u prvom nacrtu zakona bili predviđeno pretvaranje svih ordinacija u domu zdravlja u privatnu praksu, gdje bi liječnici mogli samostalno raspolagati s ordinacijom u kojoj rade, uključujući i tko će je naslijediti, od toga se nakon provedene javne rasprave odustalo. Bio je to rezultat pritiska županija koje bi kao vlasnice domova zdravlja koje su zadužene za organizaciju službe na svom području ostale bez dijela ovlasti i sredstava. Stoga će 25 posto ordinacija i dalje djelovati pri domovima zdravlja i neće ići u privatnu prasku, a o dodjeli privatne prakse i dalje će odlučivati županije na temelju javnog natječaja.

Dok je prvi nacrt zakona izazvao oduševljenje među liječnicima obiteljske zaštite, konačni tekst zakona ih je razočarao pa je Koordinacija obiteljske medicine ocijenila da je "primarna zdravstvena zaštita prevarena i vuče se u propast, a obećanja ministra i premijera da će ukloniti diskriminacijske elemente su odbačena". Neki drugi, poput sindikalnih središnjica, ocijenili se da se novim Zakonom zdravstvo privatizira i pretvara u poduzetništvo, a tu nema mjesta za pacijente. Za njih je nedopustiva i odredba po kojoj se bolnicama daje mogućnosti bavljenja zdravstvenim turizmom, jer smatraju da će to biti na štetu javnog zdravstva, gdje se i dalje dugo čeka na pretrage i operacije.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

zdrastvo