Hrvatska

Marićevo iznenađenje : Radnici mogu očekivati veće božićnice, svi lijekovi će imati sniženi PDV od 5%

Piše: PolitikaPlus/Hina

Vlada je sa sjednice u petak Saboru na konačno usvajanje poslala paket devet poreznih zakona, među njima i izmjene Zakona o PDV-u kojima planira i sniženu stopu od 5 posto proširiti, uz lijekove na recept, i na bezreceptne lijekove, a najavila je i bitno povećanje neoporezivog iznosa prigodnih nagrada - s 2.500 na 7.500 kuna.

PDV od 5 posto na sve lijekove

Vlada u konačnom prijedlogu izmjena Zakona o PDV-u predlaže stopu od 5 posto na sve lijekove, to jest one koji se izdaju na recept i bez njega, rekao je ministar financija Zdravko Marić. Trenutno je stopa PDV-a na lijekova na recept 5 posto, a za bezreceptne lijekove 25 posto.

Vlada predlaže i smanjenje stope PDV-a na usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika s 25 na 13 posto, rekao je Marić.

Pored toga, ostaje Vladin prijedlog iz prvog čitanja kojim se od početka iduće godine planira sniženom stopom od 13 posto oporezivati svježe ili rashlađeno meso, ribu, voće, povrće i jaja te povezane usluge isporuke živih životinja kao i dječje pelene.

To su, rekao je Marić, dobra koja čine najznačajniji dio potrošačke košarice.

Predlaže se i da porezno tijelo može od poreznog obveznika tražiti podnošenje instrumenta osiguranja plaćanja, ako sumnja u opravdanost dodjele PDV ID broja te prilikom stjecanja rabljenog prijevoznog sredstva iz EU-a. To je bitno zbog sprječavanja poreznih prijevara, objasnio je ministar financija.

Marić je podsjetio i da se predviđa da porezni obveznici ulaze u sustav PDV-a čim tijekom godine ispune uvjete za ulazak, a taj je prag 300 tisuća kuna, a ne kao sada s početkom iduće kalendarske godine.

Ukida se i vrijednosni prag od 400 tisuća kuna za priznavanje predporeza od 50 posto kod nabavke i održavanja automobila.

Neoporezivi primici povećavaju se na 7.500 kuna

Uz izmjene devet poreznih zakona, ministar Marić je najavio da će ih pratiti i odgovarajuće izmjene pravilnika, a najavio je da će se pravilnikom regulirati i povećanje ukupnog godišnjeg iznosa neoporezivih primitaka, i to za tri puta - sa sadašnjih 2.500 na 7.500 kuna.

"Naš je prijedlog da korigiramo ukupni iznos godišnjih neoporezivih primitaka koji idu za prigodne nagrade. To su u pravilu božićnica, uskrsnica, regres. Mi proširujemo ne samo iznos, nego i obuhvat, dakle kako god to poslodavac nazvao i zaposlenik primio - bila to već spomenuta božićnica, regres, uskrsnica, godišnji obrok, 13. plaća, to je na njima da definiraju i u to se nećemo petljati", rekao je.

Marić je najavio da će promjena tog pravilnika ići odmah, kako bi stupio na snagu već 1. prosinca ove godine.

Tako se, kako je rekao, daje prilika poslodavcima da nagrade svoje zaposlenike, "bilo u obliku božićnice, 13. plaće, kako god to htjeli nazvati i nagrade njihov rad 2018. godine i svima zažele dobre božićne i novogodišnje blagdane".

Premijer Andrej Plenković to je ocijenio posebno dobrom viješću.

"Mislim da je to jedan novi prostor koji su i mnogi poslodavci priželjkivali i signalizirali i zato mislim da smo tu otvorili jako dobru mogućnost, a nije ni tajming loš, dapače", rekao je Plenković.

Oporezivanje opcijskih dionica stopom od 24 umjesto 36 posto

Nekoliko je novina u odnosu na prvo čitanje ministar Marić najavio kod izmjena Zakona o porezu na dohodak.

Za uzdržavane članove se ne mogu ostvariti olakšice ako ostvaruju primitak veći od 15.000 kuna godišnje, ali je već u prvom čitanju predloženo da se to ograničenje ne odnosi na stipendije učenika i studenata, kako na domaće tako i inozemne stipendije. Tako bi roditelji za njih i dalje mogli ostvarivati poreznu olakšicu, rekao je Marić.

Vlada je već u prvom čitanju pojednostavila oporezivanje tzv. opcijskih dionica odnosno radničkog dioničarstva, i to tako da to ne bi bio dohodak od rada već od kapitala koji bi se oporezivao po stopi od 36 posto, dok u drugo čitanje ide s prijedlogom da se oporezuje po nižoj stopi od 24 posto.

Inače, zadržava se izmjena vezana uz proširenje porezne osnovice za primjenu stope od 24 posto, i za nju bi umjesto dohotka od 17.500 kuna prag bio 30.000 kuna mjesečno, a na sve iznad toga primjenjivala bi se stopa od 36 posto.

Vlada je u konačnom prijedlogu regulirala i što ako lokalne jedinice ne donesu odluku o visini paušalnog poreza na dohodak za iznajmljivače u turizmu po krevetu, odnosno smještajnoj jedinici u kampu.

Zakonskim je izmjenama, naime, reguliran raspon tog paušala, i on ne bi mogao biti manji od 150 niti veći od 1.500 kuna, a Vlada sada regulira da u gradovima i općinama koji sami ne utvrde iznos tog paušala on iznosi 750 kuna.

Kao novine u drugom čitanju izmjena Zakona o trošarinama, Marić je naveo da bi se, uz cargo prijevoz, sada povrat trošarine do minimalne proširo i na putnički prijevoz, što je označio posebno važnim za prijevoz učenika i studenata, odnosno autoprijevoz u slabije razvijenim područjima.

Izmjene Općeg poreznog zakona predvidjele su proširenje uporabe čuvanja računa u elektroničkom obliku, što se konačnim prijedlogom još proširuje, pa se daje i mogućnost da se račun odmah izdaje u elektroničkom obliku, osim ako primatelj ne traži baš račun na papiru.

U drugo su čitanje Saboru upućene i izmjene Zakona o doprinosima, kojima se ukidaju dva doprinosa - za zapošljavanje od 1,7 posto i za zaštitu zdravlja na radu od 0,5 posto, ali se istodobno povećava doprinosa za zdravstveno osiguranje s 15 na 16,5 posto.

Time se opterećenje doprinosima na plaću snižava sa 17,2 na 16,5 posto. To će za poslodavce značiti uštedu od 900 milijuna kuna, a Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje donijet će dodatnih 1,35 milijardi kuna, podsjetio je ministar financija.

Bitnih novina u drugom čitanju nema kod izmjena zakona o porezu na dobit, kao ni poreza na promet nekretninama, koji bi se od iduće godine plaćao po stopi od tri posto umjesto sadašnjih četiri posto.

Ministar Marić podsjetio je kako predloženi paket poreznih zakona predstavlja treći krug poreznog rasterećenja.

To je porezno rasterećenje do sada iznosilo 3,8 milijardi kuna, a u trećem je krugu riječ o 2,8 milijardi kuna, što je onda ukupno rasterećenje od 6,4 milijarde kuna, istaknuo je Marić.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

lijekovi, proračun, zdravko marić