Tvrtke

NAGODBA: Vjerovnici se dogovorili o nagodbi, ali bez sporazuma s Adrisom i Agramom

Piše: PolitikaPlus

Privremeno vijeće vjerovnika (PVV) dogovorilo je kasno navečer u srijedu nagodbu vjerovnika koja uključuje dva posebna sporazuma sa Sberbankom i dobavljačima koji su kreditirali Agrokor, ali ne uključuje dogovor s Adris Grupom i Agram Investom. 

Potvrdila je to danas Marica Vidaković, predstavnica velikih dobavljača u PVV-u, a dogovor su prihvatili i predstavnici Sberbank, Knighthead Capital Managementa, i Zagrebačke banke, s tim da tijekom četvrtka njihova nadležna tijela moraju dati odobrenje za dogovor.

„Dogovor koji smo postigli ima čvrste osnove i sigurno smo da će proći na Trgovačkom sudu, na koji ćemo ga uputiti vjerojatno idućeg tjedna, kada se nagodba napiše i uvrste ovi sporazumi“, kazala je Jutarnjem listu tim povodom Marica Vidaković. 

Prema njenim riječima, Sberbank je odustala od ulaska u roll-up kredit, što znači da neće biti povećavanja financijskih obveza Agrokora u tom smislu, a dogovorena je njihova uvjetna zamjena 18 posto dionica Mercatora za vlasničke udjele u budućem novom Agrokoru. Uz to, mogućnost zamjene Marcatorovih dionica za Agrokorove imati će, u tom slučaju, i manjinski dioničari Mercatora.

„To će povećati razinu naplate Sberbank za 1,6 posto, kao i njihov vlasnički udio, ali to nam je u ovom trenutku prihvatljivo, pogotovo zbog toga što će i taj do ovisiti o nekim parametrima poslovanja Agrokora, kao što je razina EBITDA, operativne dobiti tvrtke“, istaknula je prokuristica Kraša. Kada su u pitanju dobavljači koji su kreditirali Agrokor putem mjenica, naplatili te mjenice uz diskont kod banaka i faktoring kuća i sada su regresno izloženi bankama jer se one ne mogu naplatiti od Agrokora, ona nam je kazala kako je za njih dogovoren otpis dugova od 65 posto, ako pristanu na to da plate 35 posto bankama i faktoring kućama.

“Razgovarala sam s dosta takvih dobavljača i rekli su mi da je to u ovoj situaciji za njih dobra opcija“, rekla nam je predstavnica velikih dobavljača, Podsjetimo, za banke i faktoring kuće koji imaju takve mjenice je prethodno bila dogovorena naplata prosječno samo 17 posto potraživanja od Agrokora, što znači da su preostalih 83 posto trebali naplatiti od regresnih dužnika, dobavljača. Sada je, pak, dogovoreno da im dobavljači plate 35 posto, ali će dobavljačima zato otpisati 65 posto duga. Na ovaj dogovor, kako smo doznali, nije još uvijek pristao Franck, jer ta kompanija traži i da izvanredna uprava Agrokora povuče tužbu kojom je osporila kredit  koji je Franck dao Agrokoru, a za koji ima založni pravo nad dijelom dionica Roto Dinamica iz Agrokor Grupe.

Na dogovor s PVV-om Agrokora, kao što smo naznačili, za sada nisu pristali niti Adris Grupa niti Alca, koji su osporili potraživanja imatelja obveznica, držeći da ih nije smo zastupati zajednički agent, nego da su morali pojedinačno prijaviti potraživanja. Neslužbeno smo doznali kako je Adris Grupa tražila 55-postotnu naplatu svojih kredita u iznosu od milijardu kuna, što je za PVV bilo previše, dok je Alca, koja također za saad nije pristala na dogovor, navodno tražila 100-postotnu naplatu. Ipak, iako s njima nije postignut dogovor koji ulazi u nagodbu, postoji mogućnost, kao i s Agram Investom, da će s njima budući vlasnici sklopiti dogovor „na komercijalnoj osnovi“ koji će se realizirati u sljedećim godinama.

No, navodno to što će Adris Grupa i Alca neće povući svoja osporavanja imatelja obveznice neće značiti i da imatelji obveznica neće imati pravo glasa na skupštini vjerovnika, jer bi prema dostupnim informacijama Trgovački sud mogao odobriti takvo glasanje, iako je njihovo potraživanje osporeno i moraju sudski dokazati legalnost svojih potraživanja. Ali ovo je pitanje, naglašavamo, i dalje otvoreno. Mnogo je kompliciranija situacija s Agram Investom, jer dokle god budući vlasnici, sadašnji vjerovnici, s tom tvrtkom ne sklope dogovor ili dok se ne završi parnica po tom pitanju, budući vlasnici ne mogu realno upravljati svojim vlasništvom, ali će posredno operativno upravljati tvrtkom. Ipak, može se pretpostaviti da će hrvatsko pravosuđe pravni spor između Agrkora i Agram investa shvatiti kao prioritetno i da će ga kao takvog i rješavati, bez držanja "po ladicama" (ako prethodno ne bude dogovora između stranaka u postupku).

Zbog toga će, ako ne dođe do promjena, budućim Agrokorom u ime i za račun budućih vlasnika upravljati poseban pravni zastupnik, neka investicijska banka ili odvjetnički ured, a budući vlasnici neće moći prodavati svoje udjele ili donositi neke krupnije strateške odluke dokle god se ne riješi sudski spor s Agram Investom ili dok ne postignu dogovor. Budući vlasnici, odnosno njihov pravni zastupnik će, pak, imenovati posebnog agenta-povjerenika koji će upravljati kompanijom. Podsjetimo, Agram Invest je osporio jamstva koja su pojedina poduzeća iz Agrokor Grupe dala Agrokoru d.d., a bez knjiženja i aktivacije tih jamstava u bilancama tih kompanija nije moguće provesti predviđeni model nagodbe koji predviđa raspodjelu tih jamstava tako da Jamnica, Ledo i druge kompanije budu kapitalno „potopljene“ i da stoga na njima ostanu samo obaveze, a da se osnuju takozvana zrcalna društva na koja će se prenijeti imovina.

Odnosno, moguće ga je provesti, kako nam je rečeno, ali vlasnička prava novih vlasnika će biti „zamrznuta“ dok se ne riješi pravni spor ili postigne dogovor. Na koncu podsjetimo i da uprave nekih velikih kompanija Agrokor Grupe, poput Jamnice i Leda nisu u financijskim izvješćima za 2017. knjižile jamstva u bilanci (kao rezerve zbog izvjesnih obveza dospjelih jamstava zbog toga što je Agrokor u stečaju), a izvanredna uprava je odbila objaviti ta izvješća, dok glavni revizor, PWC, za sada još uvijek ne daje svoju ocjenu tih izvješća. No, izvanredna uprava Agrokora i PVV smatraju kako se zrcalni model nagodbe vjerovnika može provesti i bez tih izvješća, samo snagom nagodbe vjerovnika i sigurni su da će to potvrditi i Trgovački sud.

Ovakav rasplet događaja, ako ne dođe do promjena, će sasvim sigurno izazvati velike polemike oko pravne vjerodostojnosti takve nagodbe i procesa njenog donošenja, a prvi ispit će svakako biti Trgovački sud koji će imati pet do 15 dana da donese odluku o tome prihvaća li takvu nagodbu ili odbija. Ako prihvati, TS onda šalje nagodbu na glasanje na skupštinu vjerovnika na sljedećem sudskom ročištu i sve to mora biti gotovo do 10. srpnja. A ako ne prihvati nagodbu, tada se vjerojatno može očekivati da će Vlada i Hrvatski Sabor produžiti rok važenja lex Agrokor za još nekoliko mjeseci, kako bi se svim akterima u postupku dala još jedna, dodatna šansa prije stečaja Agrokor Grupe.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

VJEROVNICI, AGROKOR