Energetika

VLADA : Saboru upućen prijedlog zakona o LNG terminalu

Piše: PolitikaPlus/Hina

Vlada je sa sjednice u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila prijedlog zakona o terminalu za ukapljeni prirodni plin, koji, kako je istaknuto, treba omogućiti da se strateški projekt LNG terminala na Krku realizira u zadanim rokovima. 

"Riječ je o projektu od strateškog značaja, o kojemu dugo razgovaramo, koji je izazvao i prijepore i određene otpore u jedinicama lokalne samouprave. Međutim, smatramo da na ovaj način s posebnim zakonom na najučinkovitiji i i vjerujem najbolji način, uvažavajući sve aspekte zaštite okoliša, možemo riješiti i diverzifikaciju opskrbe plinom i staviti Hrvatsku na energetsku kartu Europe u jednom sasvim drugom svjetlu nego do sada", istaknuo je premijer Andrej Plenković.  

I državni tajnik Ministarstva zaštite okoliša i energetike Mile Horvat ističe kako je radi očuvanja sigurnosti opskrbe prirodnim plinom i pozicioniranja Hrvatske na europskom energetskom tržištu kroz diverzifikaciju dobavnih pravaca interes Hrvatske potrebno osigurati brzu realizaciju LNG terminala na otoku Krku. 

"Predloženi će zakon omogućiti da se ovaj strateški projekt za Republiku Hrvatsku realizira u zadanim rokovima", rekao je Horvat.

Predloženim se zakonom, tzv. lex LNG uz ostalo uređuje rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na lokaciji terminala, izdavanje koncesije na pomorskom dobru za realizaciju LNG terminala i koncesijske naknade za pomorsko dobro, definira naknada za sigurnost opskrbe itd. 

Prema prijedlogu, nositelj investicije u projekt LNG terminala je tvrtka LNG Hrvatska, koja bi projekt realizirala kroz dvije faze - najprije izgradnju plutajućeg terminala u prvoj fazi te izgradnju kopnenog terminala za UPP u drugoj fazi.

Zakonom Vlada, uz suglasnost Hrvatskog sabora, investitoru odnosno tvrtki LNG Hrvatska daje koncesiju na pomorskom dobru u svrhu izgradnje i gospodarskog korištenja luke posebne namjene - industrijske luke - terminala za UPP, u Omišlju, a Lučkoj upravi Rijeka se daje ovlaštenje da investitoru da koncesiju u svrhu izgradnje mjesta opskrbe UPP-om u Luci Rijeka - bivšoj Petrolejskoj luci, radi omogućavanja daljnje distribucije ukapljenog prirodnog plina. 

Predloženim se zakonom određuje i područje pomorskog dobra koje se daje u koncesiju, a koja bi se dala na 99 godina, kao i koncesijska naknada. 

Iznos te koncesijske naknade bio bi različit ovisno o godinama trajanja ugovora,a zakon za to predviđa tri razdoblja - do 25 godine trajanja ugovora, od 25. do 50. godine te od 55. do 99. godine.

Iznos koncesijske naknade u tim bi razdobljima rastao pa bi tako do 25 godina trajanja ugovora naknada iznosila u stalnom dijelu 2,00 kune po metru četvornom dodijeljenog pomorskog dobra i 0,5 kuna po megavatsatu (MWh) plina isporučenog u transportni sustav, u idućem razdoblju (od 25. do 50. godine) stalni dio raste na 4,00 kune po kvadratu i promjenjivi na 0,10 kuna po MWh plina, da bi u zadnjem razdoblju (od 50. do 99 godine) stalni dio iznosio 8 kuna po kvadratu pomorskog dobra, a promjenjivi dio 0,20 kuna MWh isporučenog plina. 

Prema prijedlogu, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje LNG terminala u interesu je Republike Hrvatske te se nekretnine potrebne za to izvlašćuju u korist države. Tako bi investitor, odnosno tvrtka LNG Hrvatska u ime i za račun države pokrenula postupak izvlaštenja. 

Zakonskim se tekstom uređuje i naknada za sigurnost opskrbe sukladno Uredbi (EU) 2017/1938 kojom se određuju obveze država članica da implementiraju između ostalih i preventivne mjere za sigurnost opskrbe. 

Zakonom bi se odredilo i da pomorski objekt za prihvat, iskrcaj, skladištenje i uplinjavanje UPP-a odnosno FSRU brod mora ploviti pod hrvatskom zastavom, a kako bi se potaknulo zapošljavanje hrvatskih pomoraca na tom pomorskom objektu oni bi, kao i naši pomorci u međunarodnim vodama, bili oslobođeni plaćanja obveznih osiguranja i plaćanja poreza na dohodak.

Zakon o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika trebao bi potaknuti investicije u to područje

Vlada je Saboru u drugo čitanje uputila prijedlog novog zakona o istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji definira nadležnosti za obavljanje pojedinih poslova, uključujući i nužne aktivnosti prilikom realizacije projekata istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda, skladištenja prirodnog plina i trajnog zbrinjavanja ugljikovog dioksida u skladu s međunarodnom praksom i EU direktivama te zatvoriti EU piloti. 

"Predloženi zakon treba pridonijeti poticanju novih investicija u području istraživanja i eksploatacije ugljikovodika i geotermalnih voda odnosno omogućiti pokretanje novih nadmetanja za istraživanje i eskploataciju ugljikovodika na kopnu a time i mogućnost otkrivanja novih rezervi nafte i plina posebice plina što bi dovelo dovelo do zaustavljanja pada rezervi kojem svjedočimo posljednjih godina", istaknuo je Horvat. 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

vlada, lng