Kultura

*NOVITET NAKLADE LJEVAK* : Zanimljiva znanstvena knjiga doc. dr. sc. Ivane Hebrang Grgić "Kratka povijest knjižnica i nakladnika"

Piše: PolitikaPlus

Kratka povijest knjižnica i nakladnika Ivane Hebrang Grgić izvrstan je povijesni pregled napisan u dobroj tradiciji pisaca hrvatske, kao i inozemne kulturne povijesti, kao što su primjerice Aleksandar Stipčević ili Martyn Lyons. Takva kulturnopovijesna praksa ciljano, kronološko–problemski, i ukazuje, i analizira, i opisuje kako glavne razvojne smjernice određenih razdoblja tako i pojave dugoga trajanja karakteristične za povijest kulture i društva.

Knjiga donosi nekoliko metodičkih novosti koje proširuju tiskani tekst i povezuju ga s elektroničkim izvorima upotrebom mobilnih uređaja bliskih novim generacijama čitatelja. Tekstu su dodani QR kodovi koji čitatelje povezuju s digitaliziranim izvorima, omogućuju detaljnije istraživanje i na svojevrstan način obogaćuju čitateljsko iskustvo. Pomoć, ali i izazov čitateljima je i aplikacija koja kroz kviz omogućuje ponavljanje i savladavanje sadržaja. Znanstveno utemeljena, a istodobno esejistički razigrana, knjiga Ivane Hebrang Grgić svojom čitkošću i izuzetnom zanimljivošću teme, te dodanim QR kodovima i aplikacijom bit će privlačna znanstvenoj i akademskoj zajednici, kao i širemu čitateljstvu.

 

O autorici

Ivana Hebrang Grgić rođena je u Zagrebu gdje je 1999. godine diplomirala na Odsjeku za filozofiju i Odsjeku za informacijske znanosti, smjer bibliotekarstvo, na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Na istome fakultetu obranila je znanstveni magistarski rad Izdavaštvo znanstvenih časopisa nakon 1990. godine (2004. godine) i doktorsku disertaciju Otvoreni pristup znanstvenim informacijamau hrvatskim časopisima i digitalnim repozitorijima (2009. godine).

Od 2002. godine zaposlena je na Odsjeku za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2013. izabrana je u znanstveno zvanje višega znanstvenog suradnika, a 2015. godine u znanstvenonastavno zvanje docenta. Sudjeluje u izvođenju kolegija preddiplomskoga, diplomskoga i poslijediplomskoga doktorskog studija. Od 2017. godine predstojnica je Katedre za knjigu i nakladništvo.

Od 2010. godine članica je uredničkoga odbora Hrvatskoga knjižničarskog društva i glavna urednica niza Hrvatsko knjižničarstvo, a od 2017. godine je i predsjednica Odbora za nakladničku djelatnost Hrvatskoga knjižničarskog društva. Od 2015. godine članica je uredničkoga odbora časopisa Libellarium, a od 2016. godine članica je savjeta Hrčka (Portala znanstvenih časopisa Republike Hrvatske).

Autorica je triju znanstvenih knjiga, urednica je šest znanstvenih knjiga, a napisala je niz radova koji su objavljeni u domaćim i stranim znanstvenim časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova. Članica je programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kao recenzentica surađuje s domaćim i stranim uredništvima znanstvenih časopisa, a kao istraživač sudjeluje na znanstvenim projektima.

Članica je programskih i organizacijskih odbora znanstvenih i stručnih skupova. Kao recenzentica surađuje s domaćim i stranim uredništvima znanstvenih časopisa, a kao istraživač sudjeluje na znanstvenim projektima. Članica je Hrvatskoga knjižničarskog društva, Hrvatskoga informacijskog i dokumentacijskog društva, Hrvatskoga čitateljskog društva, Matice hrvatske te međunarodne udruge Society for the history of authorship, reading and publishing (SHARP).

Godine 2016. dobitnica je priznanja Europe's Open Access Champions koju dodjeljuje SPARC Europe, a godine 2017. dobitnica je Godišnje nagrade Filozofskoga fakulteta za autorstvo knjige Časopisi i znanstvena komunikacija.

Udana je i majka troje djece.

O urednici

Nives Tomašević docentica je na Odjelu za informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru. Predaje na preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju (voditeljica modula Nakladništvo na doktorskom studiju Društvo znanja i prijenos informacija). Također je predavač na Izvanrednom studiju knjižničarstva. Voditeljica je Međunarodnog kongresa nakladnika i ljetnih škola nakladništva. Prije odlaska na Sveučilište u Zadru većinu radnog vijeka provela je u nakladništvu obavljajući najraznovrsnije poslove. Radila je na poslovima pomoćnice direktora za knjigu (u Nakladničkom i knjižarskom poduzeću Mladost i u Nakladi Ljevak), kao glavna urednica (u Nakladi Mozaik), urednica (Naklada Ljevak), ali i vlasnica vlastite nakladničke kuće (Naklada Slon)..

Tijekom stručne djelatnosti uredila je iznimno velik broj knjiga i pokrenula veći broj biblioteka, među ostalima biblioteku Rukoljub i Slon za mladež u Nakladi Slon, biblioteku Strani pisci u Nakladi Mozaik, a u Nakladi Ljevak biblioteke Povijest hrvatske književnosti, Povijest umjetnosti, Otvorena knjiga, Nova škola, Academica i Razotkrivanja (biblioteka je 2004. dobila nagradu HAZU „Josip Juraj Strossmayer“ za najbolji izdavački projekt). Izvršna je urednica Sabranih djela Milana Begovića i Miroslava Krleže.

Godine 1997. odlikovana je redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi, a 2003. dobila je povelju grada Osijeka za promicanje osječke pisane riječi. Izvršna je koordinatorica projekta Hrvatska kulturna baština pri Ministarstvu kulture. Članica je uređivačkog odbora časopisa Libellarium te uredničkog odbora niza Studije iz knjižnične i informacijske znanosti Sveučilišta u Zadru.

Suautorica je knjige Knjiga, iluzija, tranzicija koju je 2009. objavila u suautorstvu s Mihom Kovačem te knjige Nevidljivo nakladništvo u suautorstvu s Jasnom Horvat (2012.). Godine 2015. objavila je autorsku knjigu Kreativna industrija i nakladništvo.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

naklada ljevak, knjiga