Mojbiz

Branko Grčić: Hrvatskoj prijeti značajan opoziv sredstava, odnosno povrat istih u EU proračun, već krajem 2018 godine

Piše: Ivana Vranješ

Klub zastupnika SDP-a  u četvrtak  na konferenciji za novinare  upozorio je na nepravilnosti koje sadrži novi index razvijenosti kao i na loše korištenje EU fondova . Naime , Hrvatska je u ozbiljnoj krizi  korištenja  ESI fondova. Ukoliko se loši trendovi nastave Hrvatskoj prijeti  značajan opoziv sredstava, odnosno  povrat u EU proračun, već  krajem 2018 godine

Saborski zastupnik  SDP- Branko  Grčić je rekao kako  regionalna politika  unatoč sve gorim pokazateljima u smislu nejednakosti razvoja regija  u godinu dana  Vladine politike  je doživjela totalni kolaps. Spomenuo je kako se  to odvijalo u tri faze. Prva  faza je bila porezna reforma kroz koju su ukinute razlike u plaćama  između razvijenih i nerazvijenih  dijelova Hrvatske

„ Na potpomognutim područjima  ljudi su imali manje odbitke , plaćali su manje poreza i imali veću neto plaću. To je bilo posebno važno za učitelje, liječnike koji su na taj način stimulirani  da ostanu u manje razvijenim  područjima, ali i radi poduzetnika i onih koji rade u poduzetništvu koji ostvaruju oporezive plaće, te razlike više nema U isto vrijeme su ukinute ili smanjene  sve olakšice za poduzetnike u smislu oslobađanja poreza na dobit koji rade na područjima od posebne državne skrbi, potpomognutim područjima. Dakle dvije su ključne mjere  za građane i poduzetnike ukinute poreznom reformom“, pojasnio je Grčić.

 Kao drugu fazu  spomenuo je  Zakon o financiranju jedinica lokalne samouprave, gdje je jedini kriterij novog sustava  fiskalnog izravnanja porez na dohodak i prirez koji se prikuplja u tim jedinicama. Grčić je rekao  da je na potpomognutim  područjima ukinut ukupni udjel  u porezu na dohodak i zamijenjen je novim sustavom fiskalnog izravnanja. Pojasnio je da u tom  fiskalnom izravnanju ne sudjeluju samo nerazvijene jedinice nego i one koje se nalaze iznad  100 posto u takozvanom razvijenom dijelu Hrvatske , a u isto vrijeme kad je uveden taj novi sustav ukinute su  sve pojedinačne mjere  za  nerazvijene koje su bile teške 700 milijuna kuna

„ Dubinski analitički  pristup otkriva sve mane pristupa Vlade regionalnoj politici i razvoju. Uzmem najsiromašnijima 700 milijuna kuna i to slijevam u milijardu i pol koja se dijeli ne samo nerazvijenim jedinicama nego svima barem po onome što index razvijenosti pokazuje“, kaže Grčić.

Naglasio je da je treći veliki udar index razvijenosti koji po ničem nije pravedan .  Radi se o potpunoj deformaciji ocjene tko je u Hrvatskoj razvijen, a tko nije.

„ Najveći je prigovor da  granica od 75 posto indexa je ukinuta , te je sada granica razvijenih i nerazvijenih 100 posto, razvijenih, to nigdje nema. To nije dobro, to je pokušaj  populističkih  širenja obuhvata nerazvijenih  krajeva u odnosu na razvijene, jer se proširuje broj za čak 50 novih jedinica. Druga je stvar što u objavi nerazvijenih jedinica su neke stvari potpuno  neprihvatljive. Među  razvijene su upali Škabrnja i Drniš i druge općine koje su razorene  ratom“,  izjavio je Grčić. Postavio je pitanje kreatorima indexa razvijenosti  kako Škabrnja koja ulazi u razvijene jedinice ostvaruje  prihod po stanovniku  900 kuna ,ulazi u istu skupinu  kao Kostrena  koja ostvaruje po stanovniku 9 tisuća kuna .

Da je sustav deformiran  Grčić je naveo kako u rasponu od 95 do 100 posto  indexa razvijenosti nalazi se 165 jedinica, a u rasponu od 90 do 100 posto indexa 265 jedinica od ukupno nerazvijenih 304.

„ Kompletna regionalna  politika svedena je jedan kriterij i instrument koji se zove porez i prirez na dohodak i fiskalno poravnanje koji na isti ili sličan način tretira sve jedinice2, zaključio je Grčić.

 Načelnik općine Kamanje Damir Mateljan je rekao  kako Vlada u ovih godinu dana donosi zakone koji neće potpomognuti lokalnu samoupravu, a konačni je pokazatelj da Vlada  nema kapaciteta, znanja ili oboje, ali i političke  volje da pokrene  strukturne reforme za  jačanje kapaciteta u privlaćenju     eu fondova i ti u dva ključna segmenta, a to su  sustav javne uprave i sustav lokalne samouprave.

„ To moramo učiniti kako bi  privukli 10, 7 milijardi eura do 2020  odnosno 2023 godine. Bojim se da je malo kasno i  Hrvatska će ući u povijest kao država članica  koja je najmanje privukla sredstva iz kohezijskih i strukturnih fondova od njihovog osnivanja. To je razlog  zašto smo na dnu razvijenosti europskih zemalja“, zaključio je Mateljan.

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

index razvijenosti, branko grčić