Kolumne

KOMENTAR DARKA MARINACA: Majka svih cenzura!

Piše: Darko Marinac

Netom iza presuda „šestorci“ hrvata iz Bosne i Hercegovine na sudu u Hagu i javnog samoubojstva generala Slobodana Praljka, došlo je do snažne reakcije Hrvata u Hrvatskoj i BiH. Ta snažna reakcija građana manifestirala se u slobodnom iskazivanju negodovanja presudom u međusobnoj neposrednoj komunikaciji i komunikaciji na društvenim mrežama. Ljudi su na svojim statusima iskazivali svoje stavove u vezi toga, podržavali „lajkovima“ i emotikonima druge stavove u objavama, a one objave koje su im se posebno svidjele, slali „šerali“ su dalje.

No, nevidljiva ruka brisala im je statuse ili blokirala njihove Facebook  račune na jedan ili više dana. Građani su reagirali, tražili pomoć od Vlade institucija, neki novinari napisali su tekstove o iskustvu blokiranja na društvenim mrežama. Saborski zastupnik Hrvoje Zekanović  u Saboru,  je prije neki dan  tražio hitno postupanje nadležnih institucija! Te je u sabornici rekao, kako se radi  o velikom sigurnosnom problemu koji hitno treba ispitati, ovo nije stvar Facebooka, Instagrama,  ovdje se radi o skupinama kako je rekao iz države ili inozemstva koje su dobro organizirane i znaju što rade. On je to nazvao napadom na jedan oblik izražavanja javnog mnijenja.

Prema nekim izvorima, oko sto tisuća objava i deseci tisuća profila na Facebooku i na drugim društvenim mrežama su brisani i blokirani. U javnom prostoru javile su se rasprave, da li je to činio stroj po nekom algoritmu ili posebno uvježbane ekipe. Kasnije je netko na internetu napisao kako se Facebook kao privatna tvrtka boji tužbi za poticanje suicida, a takvih preporuka ima i za ostale medije, pa nikom ništa. Najvjerojatnijim se čini kako se dogodilo da su neke grupacije odlučile masovnim prijavama povreda FB pravila ponašanja,  eliminirati određene suparnike. To je proces u kojem, primjerice, prijavite konkretnu objavu kao „spam“ ili neprimjerenu, kao provokaciju, govor mržnje i FB algoritmi reagiraju na to. Tu imamo jednu ograničavajući element u javnoj komunikaciji, ali i naglašava jedan problem kako postoji  dio naših građana koji ne razumije kako pravila ponašanja u normalno životu, vrijede i u virtualnom svijetu. Teško je povjerovati, za sada, kako su blokade i brisanja na društvenim mrežama institucionalne prirode.

Ovdje se radi o više problema i koji proizlaze iz same prirode medija. Imamo jednu teoriju dvokoračnog učinka medija.  Kao prvo mediji tj. medijski sadržaj  ne može djelovati na promjenu mišljena čitaoca gledaoca ili slušaoca ili svega odjednom, nego mediji mogu utjecati na ono o čemu se misli dakle na izbor tema o kojima se promišlja i komunicira i o kojima će se u javnom prostoru odvijati mnijenje, koje kao rezultat daje nešto što zovemo javnim mišljenjem ili javnim mnijenjem.

Ovaj dvokoračni učinak medija djeluje otprilike na slijedeći način.  Medijski sadržaji stavljaju neku temu ili neki proizvod, ako se radi o reklami u zonu naše pažnje i pamćenja, ali naše  mišljenje  ili stav o nečemu ili o npr. kupnji nekog proizvoda određujemo u  međusobnoj ili interpersonalnoj komunikaciji. Tako je sa masovnim medijima gdje se odvija komunikacija po principu jedan prema svima. Komunikacija tzv. novim medijima posebno na društvenim mrežama je interaktivna i možemo reći grozdasta u zajednicama, ali i sa izvjesnom propusnošću između zajednica, grupa i sl. Na društvenim mrežama imamo  tzv. osobno izdavaštvo, zatim komentare objava koji su u stvari mnijenje u stvaranju u glagolskom obliku.

E sad, blokiranje ili cenzura društvenih  mreža, nije samo cenzura kakvu poznajemo to je cenzura ili kontrola nastanka mnijenja, stavova ili mišljenja. To je nešto bliže onome što znamo, što sliči na one doušnike iz kavana za koje smo mislili kako pripadaju prošlosti. U Ustavu naše zemlje u članku 38. imamo, jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli, sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja i zabranjuje se cenzura.

Da sve bude totalno, pobrinulo se programsko vijeće HRT-a, pa je povučena ograda HRT-a, od teze nedodirljivog urednika, kako je u Hrvatskoj bio građanski rat i koji je moralno ucijenio svog gosta samo kako bi na gadljiv način to dokazao. Članovi programskog vijeća biraju se na zanimljiv način pa je trag dogovora moguće pratiti i uz malo matematike

Joe Biden, bivši potpredsjednik SAD, prije neki dan izjavio je kako se protiv Putina treba boriti jačom cenzurom društvenih mreža, pa onda nastavlja, jer ovaj pokopava slobodu  i demokraciju. Kako bi Goebbels rekao u svojim naputcima za dobru propagandu,  treba koristiti materijal neprijateljske propagande kad on pomaže vlastitim propagandnim ciljevima te kako ih ne treba komentirati jer oni sami sve govore. Goebbels je koristio izjave neprijateljskih  lidera kada mu je to odgovaralo. Vjerojatno zato mudri Putin šuti jer  ova izjava ako ništa drugo, dezorijentira američke saveznike.  Ovo nikako nije ona romantična vizija Amerike kao svjetlu na vrhu brda.

S druge strane društvene mreže su efikasan komunikacijski alat za organiziranje i tempiranje nekog događanja, pa sve do prosvjeda. U to smo se imali priliku uvjeriti na svjetskoj razini ali i u nas 2011godine, kada su šaroliki prosvjednici organizirali hodnje po Zagrebu, ali i ispod prozora dužnosnika. Ovo se često krivo zvalo Facebook prosvjedi, a njegove  aktere Facebook prosvjednike, jer Facebook je samo sredstvo za organiziranje prosvjeda, a razlozi su u raznim  oblicima društvenih prijepora.

Winston Churchill jednom je rekao otprilike ovako, ako budemo ispred javnog mnijenja, loše ćemo se provesti, vjerojatno je mislio kako ne treba biti daleko od svog naroda. To smo zorno mogli vidjeti prije neki dan i u filmu Kraljica, no to je Britanija, pa je moguće da laburist izvuče Kraljicu, a da nije riječ o partiji šaha, nego o nacionalnoj  politici. Kako to izgleda u domaćoj radinosti možemo još uvijek vidjeti na snimkama kada jedan državnik, čiju obljetnicu smrti obilježavamo,  pita svoj okupljeni narod "Što da vam još obećam?" i oni odgovore.


Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

mediji, facebook, darko marinac, cenzura