Energetika

Udruga Eko Kvarner: Borba protiv klimatskih promjena jedna je od glavnih borbi današnjice

Piše: Ivana Vranješ

Klimatske promjene su najveći okolišni izazov za čovječanstvo, te je nužno provoditi mjere njihovog ublažavanja i prilagodbe  njihovom negativnom utjecaju, rečeno je    na okruglom stolu „Ususret pariškom klimatskom summitu“, koji je okupio predstavnike civilnog društva i akademske zajednice.

Skup je  organizirala  udruga Eko Kvarner  kako bi se u hrvatskoj  javnosti  pojačao senzibilitet za pariški klimatski  summit koji će  se održati 12 prosinca u  Parizu, ali i kako bi se pokrenuo dijalog  o Nacionalnoj strategiji  za borbu protiv klimatskih promjena.

 „ Smatramo da je važna ta borba  protiv klimatskih promjena, jer je to pitanje preživljavanja Hrvatske. Klimatske promjene razaraju eko sustav. Klimatske promjene koje se sada događaju su tako brze i jake da se ne stignemo prilagoditi, a one su  ubrzane djelovanjem  čovjeka“, smatra  Vjeran Piršić, predsjednik udruge Eko  Kvarner. Naglasio je kako se  ta borba protiv klimatskih promjena mora voditi u lokalnoj zajednici , gdje i jesu problemi

 „ Nužne su lokalne akcije u toj   borbi  a sastoje se od  dva dijela, da uopće  ne dođe do tih promjena, a ako i dođe da ljudi  budu spremni  se prilagoditi na  klimatske promjene“, rekao je Piršić.

U svom govoru kanadski  veleposlanik Daniel Maksymiuk je rekao  kako  Kanada već godinama intenzivno radi  na tome da se izbjegnu  katastrofe kao što su sada požari u SAD-u

„ Ponosan sam što Kanada i Hrvatska su posvećene ciljevima očuvanja i  održivog razvoja . Kanadska  vlada će  sljedeće godine zahvaljujući mreži Natura  poduzeti nove mjere politike  koja podupire korištenje  obnovljivih izvora energije , smanjuje otpad, onečišćenje , te razvija gospodarstva na održiv način. Preko 100 zemalja je potpisalo Pariški sporazum,  a i Montrealski protokol ide u smjeru poboljšanja klimatskih uvjeta. Radimo na tome  da se smanji udio  fosilnih plinova“, rekao je  kanadski veleposlanik.  Pohvalio je napore  Hrvatske u borbi protiv klimatskih promjena, te je rekao  kako je  Hrvatska među prvima potpisala  Montrealski protokol.

„ On je dokaz da se ciljevi postižu. Prije  trideset  godina doživio je velike kritike, ali smo uspjeli to prebroditi i postignuti su neki ciljevi. Kanadska vlada i dalje pokazuje opredjeljenje  za ključne klimatske sporazume i radi na tome da se nađu proizvodnje gospodarski isplativije i čišće“, rekao je veleposlanik Maksymiuk.

Francuska veleposlanica u Hrvatskoj Corinne Meunier je  naglasila kako  Kanada i Francuska snažno su angažirane u  borbi protiv klimatskog zagrijavanja, te održavanja okoliša i bio raznolikosti, a tome su se pridružile i druge zemlje.  Poručila je da se klimatske promjene događaju sada i ovdje.

 „ Žrtve suša, poplava, uragana, podizanja razine mora  broje se u milijunima, a materijalne štete u milijardama dolara ili eura. Niti jedna zemlja niti jedna regija nije imuna na posljedice klimatskih promjena. Francuska je to  doživjela prije nekoliko  tjedana na Antilima na otoku Sveti Martin“, izjavila je veleposlanica. Spomenula je da prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji  Klimatske promjene  mogu uzrokovati  250 tisuća dodatnih smrtnih slučajeva godišnje u periodi od 2030 do 2050.

 „ Borba protiv klimatskih promjena  jedna je od glavnih  borbi  našeg vremena i mora se provoditi na svim razinama“, rekla je veleposlanica. Kroz Pariški  sporazum o klimi iz 2015 godine  međunarodna zajednica je pokrenula dva procesa koja se odvijaju paralelno, mjere smanjenja emisija stakleničkih plinova kako bi se ograničio prosječni porast globalne temperature i mjere prilagodbe klimatskim promjenama kako bi se ublažili negativni učinci klimatskih promjena na okoliš, društvo i gospodarstvo

„ Donošenjem Pariškog  sporazuma prije dvije godine međunarodna zajednica je dobila jedan  instrument i ambiciozan cilj, a 168 država  je ratificiralo sporazum“, rekla je veleposlanica Osvrnula se i na pariški klimatski summit  12 prosinca .

 „ Ovaj summit  organizira  francuska Vlada, Svjetska banka  i UN da bi se poduzele  nove akcije za klimu, posebice oko mobilizacije javnog i privatnog financiranja, za financiranje projekata koji predstavljaju napredak prema gospodarstvu s niskom razinom ugljika. Također želi se povezati financije s transformativnim i korisnim projektima za građane na svim područjima“, rekla  je veleposlanica, te je dodala da će summit okupiti mnoge šefove država, među kojima je i predsjednik Vlade Andrej Plenković, te predstavnike civilnog sektora, a raspravljat  će se o pet tema.

„Kao potpisnica  Pariškog sporazuma koji je i ratificirala Hrvatska se obvezala  dati svoj doprinos i provoditi mjere smanjenja emisija te ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama u okviru obveza Europske unije“, rekao je pomoćnik  ministra zaštite okoliša i energetike Igor  Čizmek

 Kako bi bila bolje pripremljena i izgradila društvo otporno na klimatske promjene Hrvatska je uz pomoć stručnjaka iz tijela javne vlasti, sveučilišta, instituta, agencija, tvrtki i nevladinih udruga završila prošli mjesec projekt izrade „ Strategija prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske do  2040 godine s pogledom na 2070 godinu „ s Akcijskim planom. Cilj Strategije je jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike  i cijelog hrvatskog društva za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama, a njome su definirane prioritetne mjere u deset obrađenih područja čija provedba će doprinijeti smanjenju ranjivosti hrvatskog društva i ekosustava na teritoriju Republike Hrvatske na klimatske promjene. Čizmek je rekao kako regionalne i lokalne zajednice pri planiranju svog razvoja trebaju uzeti u obzir učinke klimatskih promjena na svom području. Naglasio je da Hrvatska poduzima mjere smanjenja emisija, a niskougljični razvoj vidi kao izazov. Stoga je je izrađena  Strategija nisko ugljičnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje do 2030 s pogledom do 2050 godine, čiji zadatak cjelovito sagledavanje mogućnosti Hrvatske za održivi razvoj društva u dugoročnoj perspektivi kroz prizmu smanjenja emisija stakleničkih plinova i smanjenje potrošnje resursa.

„ Strategija se odnosi  na sve sektore gospodarstva i ljudske aktivnosti, a  osobito je povezana s energetikom, industrijom, prometom, poljoprivredom, šumarstvom i gospodarenjem otpadom. Radi se o strategiji  koja ima horizontalno djelovanje i nadređena je sektorskim strategijama, a operativno će se provoditi kroz pojedine sektore“, rekao je Čizmek

 Naglasio je kako nisko ugljični razvoj   se smatra prilikom za poboljšanje postojećih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja kroz inovacije, prijenos naprednih tehnologija i značajne strukturne promjene u svim sektorima. „ Smatramo da će ove promjene  potaknuti industrijski rast, investicijski ciklus i razvoj novih poduzeća što će rezultirati  stvaranjem novih radnih mjesta i poboljšanje kvalitete života svih  građana“, poručio je Čizmek. Hrvatska je pokrenula i izradu Energetske strategije koja će biti usklađena s ciljevima smanjenja stakleničkih plinova  i nisko ugljičnog razvoja  te će omogućiti uravnoteženi energetski razvoj. Energetska  strategija će se temeljiti na dubinskoj analizi koja je optimalna kombinacija različitih izvora proizvodnje energije, a koja će osigurati ostvarenje ciljeva u pogledu smanjenja emisija štetnih plinova zaključio je Čizmek..

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

klimatske promjene, eko kvarner, okoliš