Mojbiz

Ministrica Divjak: Zakon će po razini izjednačiti kvalifikacije stručnih i sveučilišnih studija

Piše: PolitikaPlus/Hina

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak izjavila je u ponedjeljak da je Ministarstvo uputilo zakonski prijedlog koji će po razini izjednačiti kvalifikacije stručnih i sveučilišnih studija, čemu su se proteklih mjeseci snažno protivili brojni predstavnici sveučilišta u Hrvatskoj oslanjajući se na mišljenje Ustavnog suda.

Kao ministrica na čelu Ministarstva koje je takav prijedlog uputilo u proceduru, podržavam prijedlog da se kvalifikacije razlikuju po vrsti, primjerice stručni i sveučilišni studiji po vrsti, s obzirom da je kod jednih veći naglasak na vještinama a kod drugih na akademskim znanjima, ali ih ne smijemo razlikovati po razni ukoliko je isti obujam, kazala je ministrica Divjak prije početka svečane konferencije Hrvatski kvalifikacijski okvir – prilika za kvalitetnu provedbu cjelovite reforme obrazovanja.

Kad ne bismo tako postupili, diskriminirali bismo 50 tisuća studenata stručnih studija koji najvećim dijelom studiraju na javnim sveučilištima, to treba naglasiti, veleučilištima, visokim školama, i često se radi o studentima koji ne mogu otići iz svojih mjesta zbog imovinskog stanja ili drugih uvjeta u kojima žive te ih ne smijemo diskriminirati, kazala je ministrica Divjak i dodala da treba biti svjestan da se gradi binarni sustav čija je ideja da se stručni i sveučilišni studiji razlikuju, ali ne tako da bi jedni ili drugi bili manje vrijedni.

Na konferenciji Nacionalnog vijeća za razvoj ljudskih potencijala, strateškog tijela za primjenu Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HOK), bilo je riječi o HOK-u kao instrumentu za provedbu cjelovite reforme obrazovanja na svim razinama: kurikularne reformu u strukovnom obrazovanju i osposobljavanju, unapređenju kvalitete i sustava osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju te unapređenju sustava obrazovanja odraslih osoba primjenom načela cjeloživotnog učenja.

Konferencija je posebno usmjerena na to da se HKO promatra kao alat za provedbu cjelovite reforme obrazovanja, posebno strukovnog obrazovanja i visokog obrazovanja, kazala je ministrica Divjak i navela neke druge instrumente poput izmjene i dopune Zakona o strukovnom obrazovanju, koji će omogućiti razvijanje centara kompetentnosti, te podizanje razinu relevantnosti i kvalitete strukovnog obrazovanja.

Kompetentnosti su jedan način obrazovanja koji u obzir uzima ne samo obrazovanje nego i osposobljavanje, veliku suradnju s gospodarskim subjektima, što razvijamo u suradnji s Ministarstvom gospodarstva. Veselim se da ćemo ne tome dijelu uspjeti povući blizu milijardu kuna iz fondova za razvoj strukovnog obrazovanja, kazala je.

Ministrica Divjak naglasila je kurikularnu reformu koja se odnosi na strukovno obrazovanje, koje je "do sada bilo zanemareno". U strukovnom obrazovanju moraju se davati kvalifikacije koje se temelje na standardu, s jedne strane na standardu zanimanje prema potrebama poslodavaca, te s druge strane, standardu kvalifikacija koje imaju buduće potrebe i projekcije na temelju tržišta rada.

To mora biti temelj za izradu obrazovnih programa u strukovnim školama, i taj sustav mora biti fleksibilan i moći se brzo promijeniti, kazala je.

Dodala je da osim toga postoje tečajevi za strukovna obrazovanja za edukacija nastavnika i učenje temeljeno na radu, gdje će posebnu ulogu odigrati centri kompetentnosti. Oni će u informacijskom smislu biti "hubovi" koji će okupiti sve relevantne dionike i omogućiti tu transformaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja, u korak s potrebama tržišta, također da stvaraju nove okolnost zapošljavanja i potiču samozapošljavanja.

Ministrica Blaženka Divjak kazala je da kurikularna reforma u fazi međunarodnih recenzija, od kojih se očekuje da unaprijede reformu. Gotovo svi kurikularni dokumenti, njih 49 od 50, završeni su i sređeni nakon javne rasprave i šalju se na međunarodnu recenziju. Imamo onih koji kažu da to ništa nije valjalo i onih koji kažu da je to savršeno. Vjerujem da većina misli da je istina negdje u sredini. Mi svakako moramo imati politiku kontinuiteta, upotrijebiti ono što su stotine stručnjaka, nastavnika i profesora razvili, a to na temelju recenzije unaprjeđujemo, kazala je.

Cilj Ministarstva je, istaknula je Divjak, da se taj postupak završi u siječnju, i da se nakon toga uputi poziv osnovnim i srednjim školama da se jave za pilot projekt provedbe kurikularne reforme. Pilot projekt će obuhvatiti oko 60 do 70 škola iz svih hrvatskih županija, na kojim će se pilotirati ono što je pripremljeno, kazala je.

U međuvremenu imamo posebnu edukaciju nastavnika, naglasak je na izradi obrazovanih materijala, na temelju kojih će se izvoditi pilot projekt kurikularne reforme i osnaživanje škola da budu autonomne, da nastavnici budu autonomni i samosvjesni, da mogu odlučivati u puno elemenata koji su važni kako bi prilagodili nastavu učeniku. Reforma se svodi na promjenu načina poučavanja, da je učenik važan i da bude u središtu, a u strukovnim područjima na vrlo jasnu povezanost s tržištem rada, zaključila je ministrica Divjak.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ministrica divljak, reforme, obrazovanje