Mojbiz

Velimir Šonje: Ukupno ovršeni dug građana povećan je za 14 milijardi kuna

Piše: Ivana Vranješ

Tjednik Express i Styria Hrvatska u ponedjeljak  su organizirali  konferenciju“ Blokirani računi  građana: Od činjenica ka mogućim  rješenjima“ koja je okupila  predstavnike  izvršne i zakonodavne vlasti, lokalne samouprave i banaka. Na konferenciji je direktor Arivanalitike Velimir Šonje predstavio  svoju analizu „ Ovršni dug( blokada) građana.

Analiza je pokazala da  u razdoblju  gospodarskog oporavka  ovršni dug  građana povećan je za oko 14 milijardi kuna  ili više od 50 posto, ali broj  ovršenih građana nije značajno povećan. Gospodarski oporavak je doveo do smanjenja  kratkotrajnih blokada do godinu dana kao i smanjenja blokiranih  građana do godinu dana.

„ Kad pogledamo  broj blokiranih građana  ovisno o  dužini trajanja blokade vidimo da je izlazak iz  krize doprinijelo smanjenju broja građana koji imaju  blokirane račune do 365 dana. Broj  ljudi s   kratkotrajnim blokadama bio je iznad  90 tisuća , a sada je taj broj  pao na 50 tisuća.  Najugroženiji je problem činjenica da i dalje imamo rast broja  građana i rast iznosa kod dugotrajnih blokada više od 365 dana. To su situacije kod  kojih zakonske promjene koje su donesene u međuvremenu kao  što je Zakon o osobnom stečaju koji je stupio na snagu 2016 godine kao i neke druge akcije nisu dali rezultate“, rekao je   Velimir Šonje. Naglasio je kako je 320 tisuća blokiranih građana.

 „ To je 8 tisuća manje od maksimuma, maksimum je bio 328 tisuća prije više od godinu dana . Sad imamo jedan pad treći kvartal, oko 4 tisuća je smanjen broj, ali to ne umanjuje  veličinu problema“, izjavio je Šonje.

 Predsjednik udruge  Blokirani Sarajko Baksa je rekao kako  se rješenje problema vidi u stavljanju van snage Ovršnog zakona , čija je jedina funkcija da ostvaruje gomilanje duga.„ Broj blokiranih se smanjio, ali ukupno dugovanje raste. Ovršni zakon nije polučio pozitivne učinke. Želimo ovršni zakon staviti van snage, da se ta agonija  hrvatskih građana  prekine, da se napiše  novi Ovršni zakon koji će ispunjavati svoju svrhu, a to je naplata potraživanja. U ovom trenutku zakon  služi  da određene skupine ostvare ekstra profit. Događa se  druga privatizacija, prva je bila privatizacija društvene imovine, a sada se privatizira  privatna imovina, gdje se uzima novac od  siromašnih građana i ulazi u džepove onih koji su iznimno  bogati“, zaključio je Baksa. Naglasio je  kako je iznimno veliki  broj građana  koji duguju do  10 tisuća kuna , a oni ne da ne žele  plaćati račune ,nego to  ne mogu“ Ne mogu  se problemi  gospodarstva stavljati na teret  običnih građana. Oslobodimo ljude velikih pristojbi, iznimno velikih zateznih  kamata i troškova, omogućimo  im da plate svoj dio duga, na  način da se oni zaposle, to je rješenje“, poručio je Baksa.

 „ U  doba naše Vlade u Hrvatskoj smo zatekli  kamate koje su bile najveće u Europi. Smanjili smo ih prema europskom minimumu, smanjili smo i troškove koji se mogu i dalje rezati  pogotovo Fine. Zabluda je da smo donijeli zakon po kojem se ovršuje putem  Fine. Taj zakon je donesen 2010, a primjenjivao se 2011 godine i eksplodirao je u naše doba. Vlada SDP-a je pokušala ublažiti položaj dužnika, ali ljudi gube  posao i nemaju od  čega vratiti dugove“, rekao je saborski zastupnik SDP-a  Orsat Miljenić. Smatra kako  promjena Ovršnog zakona neće riješiti  problem blokiranih građana kao niti pitanje blokade nije riješeno Ovršnim zakonom, nego Zakonom koji uređuje poslovanje Fine.

„ Ovo pitanje se može riješiti davanjem poreznog rasterećenja  za vjerovnike ako idu u naplatu određenih kategorija“, rekao  je Miljenić.

 Pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo  Mirka Jozić je rekla da je grad Zagreb najosjetljiviji grad u cijeloj  Hrvatskoj, a i šire. Naglasila je da Grad Zagreb brine o svojim socijalno ugroženim građanima u smislu rješavanja stambenih problema, plaćanja režija i prehrane. Što se tiče blokiranih građana smatra da treba dobro  proanalizirati tu strukturu  građana, da se vidi  o kojom je građanima riječ, zbog kojeg su razloga blokirani, tko su im vjerovnici.

„ To treba raditi na načelu pravednosti, radi onih  građana koji žive skromnije u iznajmljenom stanu, ali plaćaju svaku svoju obvezu i nikom nisu dužni. Ljudi mogu ući u dugove, izgube posao i postanu socijalni slučaj, ali oni su prvenstveno problem države, a tek onda grada. Grad Zagreb je pokazao pozitivan primjer da se može nešto učiniti. Što se tiče dugova za režije mi smo određenoj kategoriji ponudili otpis kamata , troškova i  i obročnu otplatu glavnice. Kad pogledamo strukturu blokiranih u Hrvatskoj je oko 108 tisuća onih  koji imaju dug manji od 10 tisuća i oni su najlakše rješivi, ali ako je netko dužan od 100 tisuća do milijun kuna, to nije nastalo zbog podmirenja osnovnih potreba. Trebamo se bazirati na građane  koji nisu uspjeli podmiriti osnovne životne troškove .“ izjavila je Jozić.

Ivana Vranješ

 

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ovrhe, blokade, blokirani, dug, banke