Kolumne

KOMENTAR DARKA MARINCA: Nedjeljom, o ručku

Bilo je tu razgovora o Vukovaru i mogućnostima njegovog razvoja, o srpskoj zajednici u Hrvatskoj. No, vrli voditelj i urednik je činjenicu što je Peđin brat prešao na drugu stranu, dok se on u Vukovaru borio za Hrvatsku.

Piše: Darko Marinac

Nedjeljom o ručku okupljaju se obitelji. To nam se ponekad može činiti i dosadnim, valjda i zato što se već unaprijed zna što će tko reći, što voli jesti, piti i sl. No, sjećanja na takve zajedničke objede raste, kako vrijeme odmiče  budeći  sjećanja, nostalgiju i čežnju, jer tek kasnije dobivaju svoju pravu vrijednost.

Ovu nedjelju u emisiji Nu2, gost je bio Predrag Mišić Peđa  hrvatski branitelj,  koji je prošao pakao Vukovarske bojišnice, zarobljavanja, tortura u srpskim logorim i dosta obiteljskih razočarenja. Razgovor je tekao polako o temama iz ratnog Vukovara, tako da su gledatelji mogli steći utisak kako dobivamo jedinstven doživljaj razgovora s čovjekom koji je branio Vukovar, koji je povijesni izvor i koji sada ima mogućnost svjedočenja na javnoj televiziji, a sve na dane  26.  godišnjice završnog pokolja u Vukovaru.

Bilo je tu razgovora o Vukovaru i mogućnostima njegovog razvoja, o srpskoj zajednici u Hrvatskoj. No, vrli voditelj emisje Nedjeljom U2  je činjenicu što je Peđin brat prešao na drugu stranu, dok se on u Vukovaru borio za Hrvatsku, iskoristio za tezu kako je to dokaz da je u Hrvatskoj i tada  u Vukovaru bio građanski rat.

Tzv. zrakoplovni atentat na vrh Hrvatske i savezne države, poznato kao raketiranje Banskih dvora  je  jedinstven pokušaj vojno-zrakoplovnog političkog ubojstva u svijetu.

Sve što se događalo poslije prvih demokratskih izbora, počevši od naoružavanja srpskog stanovništva, barikada na cestama i dr.,  zbog činjenice Ustava iz 74, sve do akata o razdruživanju  samo jednim djelom može se opisati građanskim ratom. No, to pobunjene Srbe, a posebno savezna tijela i vrh JNA čini dodatno odgovornim za svoja djelovanja. Sam izostanak potpore MUP-u, u smirivanju situacije predstavlja narušavanje tadašnjih principa sustava općenarodne obrane, a ne obranu savezne države.

Tzv. zrakoplovni atentat na vrh Hrvatske i savezne države, poznato kao raketiranje Banskih dvora  je  jedinstven pokušaj vojno-zrakoplovnog političkog ubojstva u svijetu. Negdje drugdje kad bi se stanje malo smirilo, javnost bi bila obaviještena o vremenu pogubljenje vojnog  i odgovornih iz političkog vrha, a u zemljama s manjom demokratskom tradicijom kakva je savezna država i bila, imali bi i prijenose tih pogubljenja, pa je i prava šteta što se u ovom slučaju, neka događanja ne gledaju kroz prizmu građanskog rata.

Teorija građanskog rata na prostoru bivše države pada u vodu, počevši od Ustava iz 74., zatim skupština SFRJ nije predstavljala jedinstven prostor, jer njeno članstvo nije predstavljalo „političku naciju“ po principu jedan čovjek jedan glas. Kasnije po demokratskim izborima po političkim jedinicama bivše savezne države nije ni bilo pokušaja demokratskih izbora za saveznu skupštinu.

Zato voditeljsko i uredničko  zagovaranje prirode rata kao građanskog,  preko pozvanog sugovornika heroja Domovinskog rata, srbina po ocu i materi, a razložnog političkog Hrvata Predraga Mišića Peđe, je neprofesionalno i neljudski. Posebno zbog toga što je on prošao pravu kalvariju za Hrvatsku, za obranu mlade demokratske države. Pored toga Peđina obitelj se i rascijepila na pitanju Hrvatske neovisnosti i baš to je voditelj bešćutno iskoristio kako bi Peđa u zalog brata pristao da se Domovinski rat okarakterizira kao građanski rat. No nije prošlo. Slušaj je poraz ljudskosti, tzv. građanske kulture i novinarske etike, ali ni to nije sve.

U Ustavu RH u izvorišnim osnovama stoji …  u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu (1991. – 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.

Tu se nema što dodati ,možda ne samo zbog Peđe, kad se govori o pobjedi hrvatskog naroda dodati i građana RH ili velike većine građana RH. Istina oni se mogu naći pod hrvatskim braniteljima, ili ipak ako se moramo dijeliti, kao politička nacija, onda da je to barem po osnovu moralnosti, slobodarstva,  borbe i žrtve.

Sama emisija Nu2 i njen voditelj se otrcala kao i njen voditelj i nema potrebe za njom, valjalo bi istražiti i javnost upoznati koliki se novac i kome vrti oko ove emisije.


Osim toga voditelj i urednik je na jedan ublažimo, pa recimo nemaran način usporedio pravo glasovanja manjina koji su pozitivno diskriminirani , sa umanjenim mogućnostima glasovanja dijaspore, zagovarajući umanjivanje političkih prava građana RH, koji se nalaze izvan Hrvatske. Javni interes u Hrvatskoj u emisiji javne televizije branio je njen gost Predrag Mišić Peđa, koji je rekao, kako svaki hrvatski građanin mora imati isti status u ostvarivanju svojih političkih prava.

Sama emisija Nu2 i njen voditelj se otrcala kao i njen voditelj i nema potrebe za njom, valjalo bi istražiti i javnost upoznati koliki se novac i kome vrti oko ove emisije. Ova emisija postala je okvir ili platforma za dekontekstualizaciju i relativizaciju temeljnih vrijednosti na  kojima je nastala moderna hrvatska država. Kvalitativnom analizom sadržaja,  jasno se vidi da uvijek oko velikih obljetnica i kada se pokušava oformiti, kakvo takvo, funkcionalno nacionalno suglasje, ova emisija gostima ili sadržajem razvodnjava, lomi i mijenja prirodu i kontekst toga što svi u Hrvatskoj tada javno obilježavamo.

Tako da neukost, neznanje, nemar ili neprofesionalnost, mogu biti samo olakšavajuća okolnost u ovom slučaju  pretvaranja ove emisije na javnoj televiziji u jedno protujavno, informacijsko tj. medijsko djelovanje, sa ciljem razvodnjavanja, mrvljenja i izbacivanja iz konteksta konsensualnih i konstitucijskih  temelja ovog društva i pri(o)padajuće mu države. Kako ne bi potpali pod utjecaj panične sekuritizacije ili čari hibridnog rata i sl.,stvari treba rješavati brzo, precizno i sukladno samoregulirajućoj i koregulirajućoj regulativi. I više je nego u pravu, precizni i cijenjeni kolega Marko Ljubić kada traži odgovornost, očitovanje i ispriku HRT-a, to je minimum.

Jer  mislio je veliki novinar, nedjeljom za ručak, kako će jednog branitelja, a k tome i Srbina, navesti na građanski rat. No Peđa se nije dao, a sada pitanje. Stoji li iza Peđe, jer samo odabrani mogu voditi,  itko??  Mi, udruge, regulirajuća tijela,  društvo, institucije, država … .