Hrvatska

Agrokor : Teško se u svijetu može naći primjer da je u jednoj kompaniji bio zaposlen guverner HNB-a, ministar,šef policije...

Piše: PolitikaPlus/Hina

Agrokor je primjer ortačkog ili crony kapitalizma pa njegov kolaps može voditi suzbijanju te vrste kapitalizma, ali se to vjerojatno neće dogoditi jer postoji širok interes da se taj model u Hrvatskoj i dalje nastavi, rečeno je u ponedjeljak na okruglom stolu "(Cro)ny kapitalizam ili ortački kapitalizam - analiza slučaja Agrokor" u Novinarskom domu.

Ekonomski analitičar Željko Ivanković istaknuo je kako su glavne karakteristike ortačkog kapitalizma osobne veze politike i biznisa, te kreiranje pravne neizvjesnosti u kojem te veze više dolaze do izražaja, što je plodno tlo za razvoj korupcije i sukobe interesa, jer se ljudi iz politike zapošljavaju u biznisu i obratno.

Agrokor jedinstven primjer u svijetu

To je u slučaju Agrokora bilo potpuno jasno, još otkad je kćer prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, Nevenka Tuđman, Agrokoru isporučivala kornete za Ledo sladolede.

"Teško se u svijetu može naći primjer da je u jednoj kompaniji bio zaposlen guverner HNB-a, ministar financija, ministar javne uprave, šef policije, zamjenik ministra financija, zamjenica ministra gospodarstva, šef jednog od sindikata, direktor javne televizije, suprug šefice Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, supruga potpredsjednika Vlade itd. Tako zvučnih imena nema niti u Azerbajdžanu", rekao je Ivanković.

Podsjetio je da se, po tezi uglednog ekonomiste Ive Bićanića, pravna neizvjesnost razvija u bivšoj Jugoslaviji još 70-tih i 80-tih godina prošlog stoljeća i samo se još snažnije razvila u sadašnjoj Hrvatskoj. Ivanković ističe da ortački kapitalizam s jedne strane traži autoritarnu vlast, a s druge što veći biznis.

Sanaderovo vrijeme - zrela faza ortačkog kapitalizma

Vrijeme vladavine premijera Ive Sanadera ocijenio je zrelom fazom ortačkog kapitalizma u Hrvatskoj, podsjetivši kako je Sanader na istražnom povjerenstvu za Inu rekao da je 2010. odgodio dvije milijarde kuna poreza Ini, što se dogodilo bez Vladine odluke.

"Kolaps Agrokora može voditi suzbijanju karakteristika crony (ortačkog) kapitalizma, ali po onome što sada vidimo vjerojatno neće jer se problemu i dalje pristupa na isti način", ocijenio je Ivanković.

Bivša premijerka i predsjednica HDZ-a Jadranka Kosor napomenula je kako je kao premijerka naplatila tih dvije milijarde kuna poreza od Ine, ustvrdivši da su njezini kontakti s vlasnikom Agrokora Ivicom Todorićem bili jako rijetki i uglavnom na njezino traženje. Na tim sastancima Todorić od Vlade nije ništa tražio, niti da Kosor bilo koga od njegovih ljudi zaposli u Vladi.

Smatra kako bi bilo dobro da bivši premijeri i ministri dođu pred saborsko Istražno povjerenstvo o Agrokoru i iznesu što znaju, ali, drži, to se neće dogoditi.

Prilika da stranke "operu prljavo rublje"

Predsjednik saborskog Istražnog povjerenstva za Agrokor Orsat Miljenić (SDP) smatra kako bi bilo dobro da to povjerenstvo bude prilika za sve političke stranke koje su sudjelovale u vlasti ili žele u njoj sudjelovati da pred javnošću na neki način "operu prljavo rublje", ako ga je bilo.

"Vidim to kao priliku da stranke progovore o tome što do sada nije bilo dobro i da se kroz to podvuče crta ili podigne ljestvica kako se to više ne bi moglo događati", rekao je.

No, smatra kako dosadašnji rad Povjerenstva ukazuje da se to neće dogoditi jer vladajuća većina izborom svjedoka upravlja njegovim radom tako da ne žele ništa otkriti, već se sve pretvorilo u bitku o tome tko je manje ili više kriv.

Miljenić je ocijenio kako se nije trebalo ići u donošenje "lex Agrokor" već u jačanje institucija, pri čemu se trebalo ići u izmjene Stečajnog zakona. Time bi se, smatra, pokazalo da je politika prepustila institucijama rješavanje problema vezanih uz Agrokor, što bi bio i prekid s ortačkim kapitalizmom.

Napominjući kako nas prava kriza oko Agrokora tek očekuje, saborski zastupnik Mosta Tomislav Panenić založio se za nastavak rada Povjerenstva kako bi se model takvog političkog djelovanja moglo spriječiti u budućnosti. Neprihvatljivim smatra da se spas traži u strvinarskom fondu Knighthead.

Postoje dva Agrokora

Uz poruku kako sada postoje dva Agrokora, onaj Ivice Todorića i onaj izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka, predsjednica GLAS-a i saborska zastupnica Anka Mrak Taritaš kaže kako se ne zna je li sada Ramljak ortak Vladi ili obratno. Pri tome su se, dodala je, i strvinarski fondovi pojavili kao treći ortak.

Smatra da se saborsko Istražno povjerenstvo prvo pretvorilo u sapunicu u koju se počela uvoditi "stara plejada likova", a na kraju u cirkus. Mrak Taritaš drži da se iz ortačkog kapitalizma može izaći redefiniranjem poreznog sustava, micanjem države iz utjecaja na gospodarstvo i provedbom decentralizacije.

Upozorila je da država kroz "lex šerif" i formalno želi birati načelnike i gradonačelnike čime će se, ocijenila je, nastaviti "Karamarkov tuđmanizam". Pri tome će, rekla je Mrak Taritaš, Vlada trajati koliko i "lex Agrokor". 

Tijekom rasprave također je upozoreno na problem sprege politike i poslovanja u uvjetima nesigurnog sudovanja.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

ivica todorić, politika, vlada rh, agrokor, korupcija