Regija

SLOVENIJA: Borut Pahor pobijedio, no iznenađujuće tijesno

Pahoru nakon osvajanja drugog mandata ne treba nova permanentna kampanja za reizbor, pa bi sada predsjedničkom položaju trebao vratiti značaj i dostojanstvo koje mu pripada.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Pobjeda Boruta Pahora na predsjedničkim izborima u Sloveniji bila je očekivana, no iznenađujuće tijesna, što uz podatak da na izbore nije izašlo rekordnih 58 posto birača ponešto govori o stanju političkih duhova pred mnogo važnije parlamentarne izbore koji se održavaju iduće godine, ocjenjuju u ponedjeljak slovenski mediji i analitičari.

Pahor je uz potporu većine etabliranih stranaka pobijedio tek u drugom krugu izbora do prije nekoliko mjeseci malo poznatog gradonačelnika Kamnika Marjana Šareca, pa će njegov položaj u drugom mandatu biti oslabljen, a manevarski prostor u politici ograničen, tvrdi za ljubljansko "Delo" analitičar Aleš Maver.

Vodeći slovenski list navodi da Pahoru drugi mandat treba biti prilika za "popravni ispit", ukoliko prihvati neke od kritika da je u zadnjih pet godina estradizirao i banalizirao predsjedničku funkciju često spornim porukama preko društvenih medija, te je tako "degradirao" i učinio upitnom, izbjegavajući istodobno uplitanje u aktualne političke rasprave.

Pahoru nakon osvajanja drugog mandata ne treba nova permanentna kampanja za reizbor, pa bi sada predsjedničkom položaju trebao vratiti značaj i dostojanstvo koje mu pripada. S druge strane, masovni neodaziv na birališta treba biti važna poruka starim i novim političarima, navodi list.
Isto tako, Šarčev relativan uspjeh pokazuje kako još nije sasvim iscrpljen fenomen "novih političkih lica" u slovenskoj politici i formiranju novih stranaka pred same izbore.

Od takvih osoba koje se prvi put politički angažiraju dio birača stalno očekuje "resetiranje" slovenske politike, pa glasovanjem za njih zapravo izražavaju svoje nezadovoljstvo postojećim, navode slovenski politički analitičari koji su predsjedničke izbore doživjeli kao svojevrsnu uvertiru u parlamentarne koji se održavaju za manje od godinu dana.

Kao "nova lica" koji bi politiku trebala stubokom promijeniti zadnjih su se godina pojavljivali Gregor Virant, Zoran Janković i Alenka Bratušek, osnivajući  stranke koje su se onda marginalizirale ili nestale.

Poraženi kandidat Marjan Šarec ne isključuje da će se na sljedećim parlamentarnim izborima sredinom 2018. kandidirati u parlament na listi svoje stranke, a neki analitičari smatraju da ima političkog potencijala za smještanje u "lijevi centar", gdje se i sam vidi kao predstavnik potencijalno nove generacije političara osjetljivih za "socijalna pitanja i malog čovjeka", navode mediji.

Na zadnjim je parlamentarnim izborima sa svojom novom strankom po sličnom receptu uspio velik politički zalet Miri Ceraru koji je obećavao afirmaciju pravne države i uvođenje moralnih načela u političko djelovanje.
No, sadašnji rejtinzi njegove stranke i koalicijske vlade nisu na visokoj razini. Zato je teško očekivati da će Cerar na parlamentarnim izborima iduće godine dobiti još jedan mandat, unatoč stimulativnom gospodarskom oporavku i najavljenom rastu BDP-a od preko četiri posto u ovoj godini.

Prema ocjenama nekih analitičara koje citira RTV Slovenija, rekordno nizak izlazak na birališta i činjenica da je Pahor kojega su podržale sve veće političke stranke u odnosu na izbore prije pet godina izgubio 100.000 glasova ne dovode u pitanje legitimnost rezultata i poštenost izborne utrke, ali predstavljaju opomenu za etablirane političke stranke.

Politika kao takva više ne privlači ni birače ni potencijalne kandidate. Djelomično je za to kriva politika sama, odnosno njeni krivi potezi, a dijelom i zbog tabloidne prezentacije politike kao bezvrijedne i nedostojne djelatnosti, kazao je za RTV Slovenija nekadašnji političar Gregor Golobič koji je bio ministar za znanost i obrazovanje u vladi Boruta Pahora od 2008. do 2011. godine.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

predsjednički izbori, borut pahor, SLOVENSKI IZBORI, DEŽELA, SLOVENIJA