Turizam

KARLOVAC: Na prvi rođendan u Aquatiku došlo tri tisuće posjetitelja

U najvećem akvariju, zapremine 120.000 litara, gdje se nalaze veliki primjerci migratornih vrsta do nedavno su primjerci sibirske jesetre bili sami, a sada s njima plivaju i ruska jesetra, bijela jesetra i pastrva, te je puno zanimljivije promatrati obrasce ponašanja riba.

FOTO: Jure Živković
Piše: PolitikaPlus/Hina

U nedjelju je na proslavi prve obljetnice rada Slatkovodnog akvarija Aquatika bilo oko tri tisuće posjetitelja, a ravnateljica Margarita Maruškić Kulaš rekla je da to kruna uspjeha u prvoj godini rada u kojoj je prodano više od sto tisuća ulaznica i uspostavljeno kvalitetno poslovanje.

Najavila je da će se u drugoj godini veća pažnja posvetiti edukacijskom programu i privlačenju stranih posjetitelja, posebno tijekom ljetne sezone.

Osim koncerta grupe Detour, slavljeničke torte i dječjih radionica, prvi je rođendan proslavljen bez naplate ulaznica, ali je razgled započinjao pogledom na mali akvarij pun plastike i drugog smeća, te je veterinar Krešimir Kuri,  voditelj stručne i tehničke službe, rekao da to nije slučajno, jer je to slika prijetnje zagađenja okoliša te snažna poruka da svoje rijeke i jezera moramo očuvati.

Biti ekološki osviješten

"Hrvatska ima 150 vrsta riba i po tome je odmah iz Turske najbogatija u Europi, ali ekološki neosviješteni građanin, koji primjerice svoj traktor od pesticida isperu na nekoj obali rijeke, nisu svjesni da time ubiju život oko deset kilometara niz rijeke. Život se možda vrati, ali ne i neke ugrožene vrste ili neka kritično ugrožena endemska vrsta koja je živjela samo tu i nigdje drugdje na svijetu", rekao je Kuri.

Poručio je da rijeke nismo naslijedili zato da ih zatremo, nego samo posudili od generacija koje dolaze i trebamo im ih vratiti očuvane.

U karlovačkim akvarijima živi među osamdeset vrsta riba i nekoliko kritično ugroženih, ukupno oko 20 endemskih vrsta, a cilj je da se kroz elektroizlov u prirodi ili otkupom akvariji popune u nadolazeće vrijeme tako da sadrže 100 vrsta, od čega 40 endemskih, koje žive samo u našim vodama.

To se događa postupno i nije lak posao, a nekih je vrsta riba u prirodi toliko malo da bi bilo kritično za populaciju da ih se izlovljava, iako zaposlenici Aquatike imaju znanje, opremu i dozvole za to, a ipak se nadopunjavanje događa redovito, a ponekad je i dramatično, jer se nakon što u akvarij dođu nove ili vrste ili samo jedinke iste vrste, mora uspostaviti novi hijerarhijski ustroj.

U najvećem akvariju, zapremine 120.000 litara, gdje se nalaze veliki primjerci migratornih vrsta do nedavno su primjerci sibirske jesetre bili sami, a sada s njima plivaju i ruska jesetra, bijela jesetra i pastrva, te je puno zanimljivije promatrati obrasce ponašanja riba.

Od predatora postala plijen

Pred akvarijem koji predstavlja rijeku Neretvu ovih je dana zanimljivo jer su se dvije vrste izmrijestile, što je, kako kaže Kuri, velika potvrda dobrog rada 'akvarista', jer to znači da su dobro uštimali sve fizikalno kemijske uvjete za život riba, kao u Neretvi.

Neretvanske glavatice su rijetke u prirodi, agresivne su, odnosno shodno uspostavljenoj hijerarhiji neke narastu dvostruko veće od jedinki izleglih iz istih jajašaca, jer su po karakteru različite, kao i među ljudima, tako da alfa ženka od deset ubačenih crva pojede njih osam ili devet, rekao je Kuri, a najveća je zanimljivost što se to može pratiti iz dana u dan. Zato ne čudi da su pojedini primjerci dobili imena.

Ljuti na ponašanje jedne kalifornijske pastrve, koja je u gornjem akvariju ubila dvije ribe, djelatnici su je pogrdno nazvali Koza i preselili je u drugi akvarij, gdje je opet u tim hijerarhijskim borbama ubila dvije ribe, pa je završila u akvariju koji predstavlja jezero, i to uz soma.

"Sa somom je ta riba od predatora postala plijen, bojala se, nije jela, smršavila je, te smo je vratili u stari akvarij, ali više ne ubija druge ribe, rekao je Kuri i ustvrdio da je to dokaz da se "kao i mali ljudi i kalifornijske pastrve mogu preodgojiti", te da akvariji Aquatike "oponašaju život u prirodi, koji je surov i uvijek veća riba nemilosrdno jede manju".

Goran Jakšić, doktor biotehničkih znanosti, ispričao je kako je bio dojmljiv događaj kada je francuski ronioc Frederic Swierczynski, nakon što je oborio rekord u zaronu na čak 250 metara u Crvenom jezeru, održao u Aquatici predavanje i pokazivao snimke iz Crvenog jezera, između ostalog i primjerke endemskih vrsta rutilus basak i imotska gaovica.

Kada su mu djelatnici Aquatike rekli da oni imaju žive primjerke imotske gaovice, a ne samo snimke, nije mogao vjerovati, a kada su ga odveli do akvarija i pokazali mu kako endemski primjerci lijepo plivaju, ostao je zadivljen, kaže Jakšić, a domaćini su imali lijepu potvrdu da rade važan posao za promociju biološke raznolikosti.

Zanimljivo je također da nerijetko u Aquatiku sam ili sa svojim studentima dolazi profesor sa zagrebačkog PMF-a Milorad Mrakovčić po kojem nosi ime "visovački glavočić", stenoendem Krke, kojeg je on otkrio i opisao, a koji živi u Visovačkom jezeru, samo u tom dijelu rijeke Krke, ali i u Karlovcu. O visovačkom ili Mrakovčićkom glavočiću još se uvijek vrlo malo zna i sada je tema nekih doktorskih disertacija.

Više pažnje istraživačkom radu

Jakšić je najavio da će nakon prve godine rada Aquatika sve više i više pažnje posvećivati svom istraživačkom radu u suradnji sa znanstvenim institucijama, a za što će se sigurno zajedno prijavljivati na buduće znanstvene natječaje. Nakon prve godine, koja je nužno bila usmjerena na temelje stvari, također će se unaprijediti rad na edukaciji posjetitelja o zaštiti prirode, pružiti informacije o tipičnim staništima za pojedine vrste riba, koje su vrste i zašto ugrožene i slično.

Također je rekao da se nada da će ubuduće imati priliku više raditi na izmrješćivanju vrlo rijetkih riba, primjerice kapelske svjetlice, te je vraćati u prirodu, što je složen proces na kojem rade neki znanstvenici nekoliko godina, ali nisu polučili rezultate. Mi bismo, istaknuo je, u suradnji sa znanstvenicima s raznih fakulteta ili instituta možda mogli u tome uspjeti, jer za to postoje preduvjeti, uključujući i za javnost zatvorena tamna komora s raznom opremom za mjerenje i uspostavu raznih fizikalno-kemijskih uvjeta i za proučavanje riba.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

karlovačka županija, AKVARIJ, TURIZAM, KARLOVAC, AQUATIKA