Komentari

KOMENTAR MAROJA VIŠIĆA: Referendum u Kataloniji otkriva militantno lice liberalne demokracije

Koliko slobode pod krinkom slobode zapravo uživamo!?

Piše: dr. sc. Maroje Višić

Duboko smo sami sebe uvjerili kako su vremena u kojima su se totalitarni režimi njima svojstvenim metodama obračunavali i razračunavali s vlastitim građanima, neistomišljenicima, ostala daleko u političkoj prošlosti čovječanstva. Liberalna demokracija kao oblik vladavine trijumfirala je nad ruskim komunizmom i njemačkim nacionalsocijalizmom. Liberalna demokracija sa imperativom o ljudskim pravima i temeljnim slobodama postala je nova ideologija čitavog zapadnog svijeta. Najvažnije načelo liberalne demokracije kojim se nastoji onemogućiti uspostava diktature jest da je narod suveren i da vlast proizlazi iz naroda.

Policija, represivni aparat koji je u totalitarnim režimima često bio sustav paralelan s državom, stavljena je u službu zaštite temeljnih prava i sloboda svakog pojedinca. I zaista građani nikada nisu uživali veći stupanj slobode mišljenja, izražavanja, udruživanja i javnog okupljanja nego unutar liberalne demokracije. Nikada prije policija nije štitila građanske pokrete i skupine koji se bore za ravnopravnost od građanskih pokreta koji žele osporavati i diskriminirati. Prilikom svakog skupa ili prosvjeda vidimo da policija štiti pravo tih građana na izražavanje mišljenja kroz prosvjed. Liberalna demokracija zaista je ideologija i oblik vladavine po mjeri čovjeka i zato ju je, poručuje nam Popper, važno braniti od Platona, Hegela, Marxa, ali i od njezinih vlastitih subjekata – građana.

Dakle, liberalna demokracija omogućava građanima pravo na raspisivanje referenduma o raznim društvenim i političkim, ali ne i ekonomskim pitanjima.

Problem referenduma u Kataloniji uokviren je kao problem neustavnosti i nelegalnosti. Stoga je policijsko nasilje opravdano Ustavom zajamčenim čuvanjem teritorijalne cjelovitosti Kraljevine Španjolske. No ipak, postoji i druga strana ovog problema koja je prošla gotovo nezapaženo, a ta strana pokazuje se u skrivenoj militantnoj tendenciji liberalne demokracije. Veleposlanik Kraljevine Španjolske Aznar kaže kako su demokracija i vladavina zakona dvije strane iste medalje. No on tu ispušta reći da  vladavina naroda čini demokratski sukus, a katalonski narod želi odcjepljenje. Razlozi za odcjepljenje traže se u povijesti te pokrajine, različitoj kulturi, tradiciji i jeziku. Zatim se uzgredno spomene kako je Katalonija najbogatija pokrajina koji puni proračun čitave Španjolske. I upravo na ekonomskim pitanjima proizvodnje i produkcije liberalna demokracija otkriva svoje militantno lice. Dakle, liberalna demokracija omogućava građanima pravo na raspisivanje referenduma o raznim društvenim i političkim, ali ne i ekonomskim pitanjima. Ukoliko referendumsko pitanje zadire u postojeće ekonomske odnose i prijeti narušavanjem istih, liberalna demokracija razračunat će se sa svojim građanima istim metodama kao i totalitarni režim – upotrebom represivnog policijskog aparata i njemu svojstvenih metoda ugušivanja neistomišljenika.

Naravno, upotreba represivnih metoda u liberalnoj demokraciji uvijek se poziva na Ustav. Ali što je zapravo ustav? Ustav je temeljni državotvorni akt nastao u prošlosti u određenom društveno političkom kontekstu. Ustav i zakoni organske su prirode i u njima mora biti zastupljena živa volja u aktualnom društveno političkom kontekstu. To hoće reći kako su pod promijenjenim okolnostima ustav i zakoni sami podložni promjenama. Ako je društvena svijest u Kataloniji već usijala onda se reakcija represivnog aparata ne može više opravdavati pozivanjem na Ustav, jer taj dokument više ne rezonira sa stvarnim stanjem. Ali sve bi to prošlo bez nasilja da se na referendumu odlučivalo što je brak, treba li graditi novu cestu itd. Sve se referendumom može riješiti samo zaboga ne zadirite u ekonomske odnose.

Postoji još jedan mehanizam toliko omiljen u liberalnoj demokraciji. Izvanredno stanje.Izvanredno stanje omogućava trenutačnu suspenziju nekih od temeljnih prava i sloboda građanina u slučaju veće opasnosti ili nužde (što točno znači veća opasnost ili nužda odlučit će suveren koji odlučuje o izvanrednom stanju). Također, u nekim europskim zemljama razmatra se donošenje zakona o izvanrednom stanju što uključuje pritvor bez potrebnih dokaza, pretres stana bez sudskog naloga, itd. Ovo neodoljivo podsjeća na vremena za koja toliko želimo vjerovati da su ostala u političkoj prošlosti čovječanstva.

Onog trenutka kada država upotrijebi represivni aparat protiv vlastitih građana i kada donese zakone o izvanrednom stanju tada više nije moguće govoriti o nikakvoj demokraciji i nikakvim slobodama. Slučaj referenduma u Kataloniji poruka je svjetskom građanstvu o tome da će liberalna demokracija okrenuti oružje navlastite građane u svrhu očuvanja postojećeg ekonomskog poretka. Takve stvari trebaju nas zabrinjavati i nagnati da se zapitamo koliko slobode pod krinkom slobode zapravo uživamo. Slijedeći katalonski primjer još više se trebamo zapitati jesmo li zaista slobodni u otvorenom društvu uređivati ne samo kulturne i društvene, nego i ekonomske odnose. Naposljetku, čini se da se i liberalnoj demokraciji teško riješiti navika iz prošlosti.

* Maroje Višić je doktor političkih znanosti iz Dubrovnika

* Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni
su stavovi autora i ne izražavaju nužno stav redakcije PolitikaPlus.com portala.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

DEMOKRACIJA, REFERENDUM, KATALONIJA, MAROJE VIŠIĆ