Energetika

INSTITUT ZA EUROPSKE I GLOBALIZACIJSKE STUDIJE: Održan prvi Međunarodni energetski forum EU – Rusija: 'Ovo su početni koraci dijaloga s Rusijom'

U prepunoj konferencijskoj dvorani hotela Cornaro okupio se velik broj osoba iz akademske zajednice, energetske industrije, politike i srodnih institucija i tvrtki. U ulozi govornika nastupili su eminentni domaći i inozemni stručnjaci za energetiku i gospodarstvo koji su se na Forumu okupili s ciljem shvaćanja energetske problematike na relaciji EU - Rusija te mogućnosti ekonomskih prilika ulaganja u RH.

Piše: PolitikaPlus

U Splitu je u četvrtak, 28. rujna, održan prvi Međunarodni energetski forum EU – Rusija, Izazovi i mogućnosti na području energetike u Jugoistočnoj Europi, u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije.

U prepunoj konferencijskoj dvorani hotela Cornaro okupio se velik broj osoba iz akademske zajednice, energetske industrije, politike i srodnih institucija i tvrtki. U ulozi govornika nastupili su eminentni domaći i inozemni stručnjaci za energetiku i gospodarstvo koji su se na Forumu okupili s ciljem shvaćanja energetske problematike na relaciji EU - Rusija te mogućnosti ekonomskih prilika ulaganja u RH.

Održavanje Foruma pozitivno su komentirali i sudionici, ali i uvaženi gosti koji su došli iskazati potporu ovom događaju, istaknuvši njegovu važnost ne samo za hrvatsku, nego i za europsku budućnost u kontekstu energetike.


  • Ovo nije samo europska nego međunarodna konferencija, u čemu i je njena snaga. Važno je da s Rusijom budemo u intenzivnom političkom dijalogu i da smo ponovno krenuli u suradnju i zatopljavanje odnosa. Za Hrvatsku je važno da ima pametnu energetsku strategiju koja će nam osigurati energente, a koji su ključni za razvoj hrvatskog gospodarstva - rekao je Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora


Ruski veleposlanik u Hrvatskoj Anvar Azimov također je naglasio važnost ovog okupljanja.

  • Već 25 godina opskrbljujemo Hrvatsku plinom. Neobično je da o ovoj temi još nismo razgovarali i zato cijenimo ovu inicijativu. Hrvatska može kupovati plin i drugdje, ali nikada neće naći partnera na kojeg će se moći osloniti kao na Rusiju koja u nju ulaže preko dvije milijarde eura. Hrvatsku smatramo tradicionalno prijateljskim i bliskim partnerom i nadamo se da će Rusija imati snažnu ulogu u osnaživanju energetske situacije u vašoj divnoj zemlji - istaknuo je ruski veleposlanik Azimov.


Prisutne su pozdravili još i župan SDŽ Blaženko Boban koji je zahvalio organizatoru što je odabrao baš Split za održavanje Foruma, te pomoćnik ministrice vanjskih poslova Joseph Gene Petrić koji je naglasio kako je hrvatska pozicija pogodna za bolje povezivanje zemalja EU u smislu energetike i kako treba raditi na infrastrukturi. Organizator, prof. dr. Anđelko Milardović iz Instituta za europske i globalizacijske studije, iskazao je zadovoljstvo uspjehom prvog Foruma.

  • Ovo je prvi, utemeljiteljski Energetski forum EU - Rusija i nadam se da se vidimo i sljedeće godine s drugom temom na istom mjestu u isto vrijeme. Ideja je da Forum svake godine bude što kvalitetniji i bude prepoznat na mapi događanja u okviru Europe i šire. Hvala državnim i vladinim institucijama i Predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović koji su dali pismo potpore – istaknuo je Anđelko Milardović.

*** Forum je održan uz potporu predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i predsjednika Odbora za vanjsku politiku Hrvatskog sabora Mire Kovača, uz pokroviteljstvo potpredsjednice Vlade RH i ministrice vanjskih i europskih poslova RH Marije Pejčinović-Burić, te uz potporu Splitsko-dalmatinske županije i Grada Splita.

Ovo je prvi u nizu međunarodnih energetskih foruma koji će se svake godine održavati u Splitu u organizaciji Instituta za europske i globalizacijske studije, a pod vodstvom utemeljitelja Foruma prof. dr. Anđelka Milardovića. ***

Izdvajamo najzanimljivije komentare i zaključke s panela:


  1. Europa, globalni trendovi i izazovi u energetici u 21. stoljeću


MATTHIAS DORNFELDT, profesor politologije, znanstveni istraživač, Centar za kaspijske regionalne studije (Berlin, DE):

- Ne očekujem promjenu politike prema Rusiji sada nakon izbora u Njemačkoj. Sigurno neće biti kompromisa vezano za sankcije. Vjerujem da će se u skoroj budućnosti maknuti ili ukinuti sankcije i da ćemo razviti projekt u Barentsovom moru, trilateralni projekt, koji će proizvoditi fosilno gorivo.

JACK SHARPLES, politolog/sociolog, predavač međunarodne politike sa specijalizacijom na području međunarodne politike i politike EU-a na odsjeku za političke znanosti i sociologiju, profesor na ENERPO programu (London, UK):

- Rusija je apsolutno strateško tržište, a EU postavlja pravila igre na tržištu. Svjedočimo dekarbonizaciji transporta koja je u početnoj fazi i razvoj može biti dramatičan stoga moramo o tome razmisliti. Za 10 godina na ovom Forumu puno ćemo drugačije pričati o nekim stvarima.

DAVOR ŠTERN, direktor konzultantskog ureda Trade Consulting u Zagrebu, ministar gospodarstva u Vladi Republike Hrvatske od 1994.-1997. (Zagreb, CRO)

- Struja je danas jeftinija, ali kada će država jednom početi uzimati od nje kao što danas uzima od nafte, dogodit će se isto kao i s auto plinom. Država će uvijek uzimati dio kolača od energenta koji se koristi.

Rusija je uvijek bila prijateljska zemlja i tako se odnosila prema nama, što pamtim iz doba kada sam radio u INA-i. Vjerujem da mogućnost suradnje u budućnosti leži u iscrpljivanju starih naftnih polja, u čemu su INA-ini stručnjaci izvrsni, a ruske se naftne kompanije time nemaju kad baviti.

Dok imamo dostupnu energiju iz Rusije nema potrebe da koristimo LNG, ali moramo imati i drugi pravac zbog strategije. Kada bi se Jadran proglasio čistom zonom, onda bi LNG mogao služiti kao stanica za opskrbu brodova. Time bi dobili dodatne bodove na "zelenoj" karti Europe. Vidim budućnost u LNG-u.

VASILY POSPELOV, Ministarstvo vanjskih poslova Ruske Federacije (Moskva, RU)

- Ovo može biti povijesni događaj jer realnost je ta da nemamo energetski dijalog s Europskom unijom. Možda sada svjedočimo početnim koracima dijaloga. Postoji pad proizvodnje u Europi, što je potencijal za rast u Rusiji. Spremni smo popuniti tu prazninu. Ova konferencija može biti mali prvi korak u "utopljavanju" ove situacije.


  1. Stanje sektora energetike u Jugoistočnoj Europi


SLAVTCHO NEYKOV, predsjednik Upravnog vijeća Instituta za upravljanje energijom (Sofia, BG)

- Dijelimo iste ciljeve i imamo iste patnje ne samo zbog povijesnih političkih situacija već zbog toga što Bruxelles zaboravlja da Sofija i Zagreb nisu Bruxelles i da postoje nacionalni interesi. Sankcije protiv Rusije su kontraproduktivne i trebale bi biti razmotrene.

Najveći je izazov prijetnja energetskog terorizma. To je pitanje koje se već pojavilo. Čak je bio pokušaj na nuklearnu elektranu u Belgiji. Sankcije su destruktivne i moramo se fokusirati na stvarne izazove na razini cijelog EU-a.

SANJA TEPAVČEVIĆ, Budimpeštansko poslovno sveučilište, (Budimpešta, HU)

- Postoji nedostatak dijaloga između EU i Rusije u smislu energetike. Pokušava se stvoriti liberalno tržište, a u Rusiji je suprotan proces. To je situacija s dva monologa koji se paralelno odvijaju i ne susreću i to je glavni konceptualni problem. Što se tiče uloge same regije u ovim odnosima, ovdje postoji prekrasno more, možemo koristiti energiju valova. Tu su planine, energija vjetra, a ono što također imamo je energija sunca. Sve bi se moglo koristiti u budućnosti.

Također moramo imati dobro upravljanje i koristi iz tranzita ruskih energenata prema eu.

AUGUSTIN KREŠIĆ, predstavnik NIS-a u Republici Hrvatskoj (Beograd, RS, Zagreb, CRO)

- Zanemarujemo domaću proizvodnju. Postoji potencijal, ako uzmemo zemlju kao što je Hrvatska gdje su bila polja za istraživanje. Imamo potencijal neovisnosti što je najbolja energetska strategija. Najlakše je srezati troškove istraživanja, ali posljedice će se osjetiti. U svim zemljama postoji potencijal, ali pogotovo u zemljama bogatim ugljikovodicima kao što je to u Jugoistočnoj Europi.


  1. Mogućnosti investiranja i poslovanja u RH u području energetike


MIRKO ZELIĆ, član HAZU, umirovljeni profesor Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (Zagreb, CRO)

- Niska cijena nafte rezultirala je mnogim gubicima naftnih kompanija. Ako potraje, do 2030.-2035. dogodit će se energetska kriza, a to izaziva gospodarsku krizu, a znamo čemu one vode. Cijene bi tada mogle jako visoko otići.

Hrvatska danas troši devet milijuna tona ekvivalentne nafte, a proizvodi četiri. Rezerve padaju, novih izvora nema i za nekoliko godina Hrvatska bi mogla biti preko 90 posto energetski ovisna o uvoznim čimbenicima.

IGOR DEKANIĆ, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu (Zagreb, CRO)

- Suvremeni svijet počiva na energiji dostupnoj po pristojnim cijenama, a energetika postaje jedna od najkompleksnijih politika i djelatnosti uopće. Energija se planira na dugi rok i kad pogriješite u energetskoj orijentaciji tu cijenu plaćate 20-30 godina, a da niste svjesni. Europa danas troši sve manje energije. Jedina je od kontinenata smanjila potrošnju energije, 12 posto od ukupne svjetske potrošnje, a Hrvatska troši pola posto europske potrošnje energije.

HRVOJE GLAVAŠ, direktor Strateškog razvoja i procjena i savjetnik predsjednika Uprave INA-e (Zagreb, CRO)

- U mojoj viziji tehnologija je tako brza da će se stvari događati brže nego u prošlosti. Istraživanje i proizvodnja te retail zdravi su dijelovi INA-e, a rafinerijski biznis je svojevrstan problem kojeg moramo riješiti.

2010. godine bili smo u financijski teškoj situaciji. Uslijedilo je restrukturiranje, financijska konsolidacija, puno smo investirali, smanjili dug i danas smo na stabilnoj financijskoj osnovi spremni za nove izazove. Jasno nam je što trebamo raditi.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

EU, RUSIJA, INSTITUT ZA EUROPSKE I GLOBALIZACIJSKE STUDIJE, SPLIT, ENERGETIKA, dalmacija