Mojbiz

EKONOMSKI LAB: Uvođenje eura je složeno pitanje i traži otvaranje javnih i stručnih rasprava

Na prvom Labovom ekonomskom doručku HNB potvrdio da će ujesen predstaviti strategiju uvođenja eura. Predstavljene analize učinaka uvođenja eura u drugim zemljama pokazuju da priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast te da ne donosi povećanje stope inflacije.

Piše: PolitikaPlus

Hrvatska je referendumom o ulasku u EU i potpisivanjem Europskog ugovora preuzela obavezu uvođenja eura, ali konačnu odluku treba donijeti kroz stručne i javne rasprave u kojima će se usporediti potencijalne koristi i nedostatci ulaska Hrvatske u euro područje, zaključak je prve javne panel rasprave organizirane na temu mogućeg uvođenja eura.

Prvu takvu raspravu je povodom obljetnice ulaska Hrvatske u EU i izlaska iz Procedure prekomjernog deficita organizirao Ekonomski lab pod nazivom „Euro: da ili ne?“. Na prvom Labovom ekonomskom doručku posvećenom euru uz domaćina, ekonomskog analitičara Velimira Šonju, sudjelovali su direktor HUB-a Zdenko Adrović, profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, glavni savjetnik u sektoru istraživanja HNB-a Maroje Lang, znanstvena suradnica Marina Tkalec s Ekonomskog instituta u Zagrebu i Jasena Torma iz Državnog zavoda za statistiku.

„Problematici uvođenja eura ne može se pristupiti na formalni i tehnokratski način. O tome treba otvoriti javnu i stručnu raspravu što smo i učinili današnjim događanjem“, kazao je Velimir Šonje u uvodu ističući kako je zanimljivo da su  manje europske države ili žurile s uvođenjem eura poput Slovenije, Slovačke i država na Baltiku, ili su zadržale vlastitu valutu, ali su ju čvrsto vezale uz euro poput Danske i Bugarske.  

„Države s više od desetak milijuna stanovnika pokušavaju voditi slobodniju politiku tečaja koja pogoduje izvoznicima u recesijama, ali o rezultatima takvih politika nema suglasja struke“, dodao je Šonje.

Velimir Šonje i Jasena Torma predstavili su prve proračune učinaka na prinose dugoročnih državnih obveznica i inflaciju na temelju iskustva država koje su uvele euro. Pokazuje se da priključenje monetarnoj uniji može imati pozitivan učinak na gospodarski rast kroz jačanje fiskalne discipline i institucionalnog okvira te smanjenje premije rizika koja bitno određuje visinu prinosa na državne obveznice i kamatne stope. Pokazano je i da ukupna razina cijena odnosno stopa inflacije ne reagira značajno na uvođenje eura. Države članice EU ionako posluju na jedinstvenom tržištu, pa se procesi cjenovne integracije odvijaju uslijed tržišnih procesa i gospodarskog rasta, bez obzira na valutu.

Maroje Lang potvrdio je najavu guvernera Vujčića da će HNB uskoro dovršiti svoje analize te bi svoju strategiju javnosti trebao predstaviti  tijekom jeseni.

Rasprava je pokazala da je pitanje zaokruživanja takozvanih malih cijena sitnih potrepština u kratkom roku nakon konverzije otvoreno. Isto se odnosi na pitanje slobodnijeg vođenja monetarne i tečajne politike i dodatne afirmacije domaće valute prije same konverzije. Euro se, naime, ne može uvesti odmah, nego tek nakon višegodišnjeg boravka u Europskom tečajnom mehanizmu, za koji Hrvatska još nije zatražila ulaz.

S uvođenjem eura građani i poduzeća bi se oslobodili valutnog rizika i plaćanja velikog dijela troškova konverzije valuta, a prednosti bi se dugoročno mogle osjetiti i kroz niže naknade u platnom prometu. Što se banaka tiče učinci bi mogli biti dvojaki. Banke će u početku zbog manjih prihoda od deviznih poslova gubiti ukupno i do milijarde kuna godišnje, no dugoročno će se s izjednačavanjem domaće i europske regulative operativni troškovi poslovanja smanjiti. To, uz opći pad rizika i jeftinije zaduživanje države te refinanciranje kredita velikih tvrtki koje su se do sada zaduživale izravno u inozemstvu kod domaćih banaka, može vratiti poslove u zemlju i povećati produktivnost hrvatskih banaka. Time se otvara dodatni prostor za smanjenje kamatnih stopa ili ublažavanje njihova rasta ako na svjetskom tržištu započne najavljeni rast referentnih kamatnih stopa.

Labov ekonomski doručak pokazao je svu složenost pitanja o potencijalnim koristima i troškovima uvođenja eura. Predstavljena je konceptualna mapa troškova i koristi, koja osim razmatranih tema uključuje i pitanja usklađenosti gospodarskih kretanja u Hrvatskoj i EU, financijske stabilnosti i funkcioniranja Eurosistema središnjih banaka jer se HNB ne ukida nego integrira u sustav i «sjeda za stol» s drugim središnjim bankama. Tome treba posvetiti veću pažnju u budućim raspravama.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

EKONOMIJA, VELIMIR ŠONJE, EKONOMSKI LAB, EURO, eu, GOSPODARSTVO