Energetika

EKOLOGIJA: U Bonnu predstavnici 196 zemalja radi provedbe Pariškog sporazuma o klimi

Europska unija i 196 zemalja su članovi UN-ove Konvencije o klimi nakon priključenja Palestine krajem 2015.

Piše: PolitikaPlus/Hina

Šest mjeseci nakon pobjede Donalda Trumpa, koji ne vjeruje u klimatske promjene, na američkim predsjedničkim izborima, predstavnici 196 zemalja u Bonnu počinju u ponedjeljak raspravu o provedbi Pariškog sporazuma o klimi.

"Taj međunarodni ugovor zadnja je nada malenih otočnih država da će preživjeti", rekao je Thoriq Ibrahim, ministar okoliša Maldiva, u priopćenju uoči bonnskog susreta.

Njegova izjava svjedoči o velikoj zabrinutosti zemalja najosjetljivijih na klimatske promjene koja se pojačala dolaskom Donalda Trumpa i njegovom najavom da se ne kani boriti sa zagrijavanjem planeta kakvo dosad nije bilo zabilježeno.

No Thoriq Ibrahim je ipak istaknuo da se nastavlja politička mobilizacija premda je Trump izabran u vrijeme održavanja zadnje UN-ove konferencije o klimi u Marakešu.

"Nakon COP22 u studenom, 44 zemlje su ratificirale ugovor", čime se broj zemalja koje su privele kraju taj proces popeo na 144, što je 83 posto svjetskih emisija, rekao je.

Europska unija i 196 zemalja su članovi UN-ove Konvencije o klimi nakon priključenja Palestine krajem 2015.

Među velikim ispuštačima stakleničkih plinova samo Rusija (peti onečišćivač nakon Kine, SAD-a, EU-a i Indije) nije ratificirala dokument koji je, međutim, odobrila u Parizu.

Malo je vjerojatno da će Rusija to učiniti u vrijeme predsjedničkog mandata Vladimira Putina koji je krajem ožujka izjavio da se klimatske promjene "ne mogu" spriječiti zbog "sveopćih ciklusa na Zemlji".

I dok američka i ruska vlada odustaju od klimatske borbe, Kina i Indija su potvrdile da prihvaćaju svoje obveze koje će im ujedno omogućiti da se bore s onečišćenjem zraka i smanje potrošnju nafte.

Zemlje okupljene u Bonnu imaju deset dana za pripremu "priručnika" uz Pariški sporazum koji je pravno stupio na snagu, ali se njegove općenite odredbe moraju točno utvrditi do kraja 2018.

Fidži će u studenom 2017. predsjedati COP23 koji će se iz logističkih razloga održati u Bonnu, sjedištu Konvencije o klimi.

Pariški sporazum o klimi koji je krajem 2015. nakon godina teških pregovora potpisalo više od 190 zemalja, među kojima i Sjedinjene Države, želi ograničiti globalno zagrijavanje na manje od 2 Celzijeva stupnja. Odnosi se na razdoblje od 2020. nadalje.

Do 2030., prema UN-ov programu za okoliš, godišnje emisije stakleničkih plinova bit će 12 do 14 milijardi tona ugljikova dioksida više od planiranih 42 milijarde tona. U 2014. godine iznosile su 52,7 milijardi tona.

Sporazum od svih zemalja zahtijeva da osmisle planove koji će omogućiti da se povećanje temperature ograniči na manje od 2 Celzijeva stupnja u odnosu na predindustrijsko razdoblje.

Pročitajte više tekstova sa pojmovima:

EKOLOGIJA, KLIMA, KONVENCIJA O KLIMI, UN, NJEMAČKA, EU, BONN