Kolumne

DAVOR GJENERO ZA POLITIKAPLUS: Ni Drago Prgomet, ni Bruna Esih nemaju šansi plasirati se u drugi izborni krug

ZAGREBAČKI IZBORI: Za razliku od Mrak Taritaš, Švaljek u drugim krugu lako može privući glasače koji će glasati i za kandidatkinju ljevice, i za kandidata desnog centra ... AGROKOR: Ne treba očekivati da bi pokušaj ruskog financijsko-političkog udara na najveću hrvatsku privatnu firmu, usmjeren na političku i ekonomsku destabilizaciju Hrvatske, mogao naići na potporu Bruxellesa ...

Piše: Mislav Miholek

Zagrebački izbori krenuli su zanimljivim putem, a Agrokor je još uvijek u središtu pozornosti, pa smo još jednom porazgovarali s poštovanim analitičarem Davorom Gjenerom o tim gorućim temama. SDP je konačno izabrao HNS-ovog kandidata za gradonačelnika Zagreba kao svoga, a na desnici su mačeve ukrstili Drago Prgomet i Bruha Esih.


PP:  Anka Mrak Taritaš je dobila potporu od SDP-a. S obzirom na trendove, hoće li ovo joj više pomoći ili odmoći?

Davor GjeneroNije dobro podcjenjivati SDP. To je ozbiljna stranka s relevantnim biračkim tijelom. To je nekoć, dok ju je vodio Ivica Račan bila stranka s golemim, možda i najvećim, personalnim potencijalom. Okupljala je relevantan broj ljudi koji razumiju što je država i poznaju temeljne zakonitosti upravljanja u javnoj sferi. Nažalost, tijekom deset godina izrazito lošeg upravljanja strankom, stranka je ostala bez relevantnog dijela svog potencijala, a to se dramatično vidi pred lokalne izbore. Zagreb nije jedina sredina u kojoj SDP ne može naći relevantnog kandidata za individualnog nosioca javne vlasti. Međutim, to ne znači da je ta stranka izgubila birače, niti da joj je potpora tako snažno pala kao što to pokazuju istraživanja javnog mnijenja.
Bez SDP-a, uostalom, gospođa Mrak Taritaš teško da bi, u slučaju eventualne izborne pobjede, mogla preuzeti vlast od Milana Bandića i njegovog poglavarstva. Naime, u trenutnom mandatu HNS je imao samo dva gradska vijećnika, što govori o snazi njihove gradske organizacije.
Na sam izborni dan, doduše, formalizacija koalicije s SDP-om gospođi Mrak Taritaš neće donijeti mnogo, jednostavno zato što se ona već profilirala kao kandidat ljevice, i SDP-ovi birači glasali bi za nju i bez formalne potpore stranke. Međutim, temeljni problem gospođe Mrak Taritaš u kampanji je to što, ako uđe u drugi krug, ona nema relevantni bazen dodatnih glasova, koji bi joj omogućili pobjedu nad Bandićem. Profilirana kao kandidatkinja ljevice, za nju su nedostupni centristički glasovi (sada oko Sandre Švaljek) i oni desnog centra, koje bi trebao okupiti Drago Prgomet. Za razliku od nje, Švaljek u drugim krugu lako može privući glasače koji će glasati i za kandidatkinju ljevice, i za kandidata desnog centra.


PP: Bruna Esih odlučila je ići na izbore kao samostalni kandidat. U javnosti se percipira kao kandidat desnog krila HDZ-a. Kako će se to odraziti na kandidaturu Drage Prgometa?

Davor Gjenero
:
Rezultat gospođe Esih, odnosno profesora Prgometa, pokazat će do koje mjere još vrijedi stranački brand. Valja pretpostaviti da će Esih postići relativno bolji rezultat na izborima za gradonačelnika, koji su i za nju i za HDZ prilično nebitni, jer niti jedni niti drugi nemaju šansi plasirati se u drugi izborni krug. Međutim, kad je riječ o izborima za Gradsku skupštinu, valja pretpostaviti da će HDZ-ova lista ostati konsolidirana, a da gospođa Esih sa svojom listom neće ostvariti rezultat niti približan broju preferencijskih glasova što ih je prikupila na HDZ-ovoj listi na parlamentarnim izborima. Na to nas upućuje iskustvo kandidature gospođe Tomašić, na izborima za EU parlament na HDZ-ovoj listi, a na nacionalnim parlamentarnim izborima sa svojom trenutnom strankom (HSP Ante Starčevića, odnosno Hrvatskim konzervativcima). Iako je na HDZ-ovoj listi osvajala najviše preferencijskih glasova, s listama svojih stranaka ostajala je duboko ispod izbornog praga.


PP: Država najavljuje tzv. Lex Agrokor. Ako tako nešto i prođe, hoće li Europska komisija dobro reagirati na jedan takav zakon?

Davor Gjenero
U ovom se slučaju radi o politici nacionalne sigurnosti, a ne o potezu ograničavanja poduzetničkih sloboda. Ne treba očekivati da bi pokušaj ruskog financijsko-političkog udara na najveću hrvatsku privatnu firmu, usmjeren na političku i ekonomsku destabilizaciju Hrvatske, mogao naići na potporu Bruxellesa, kao što ne treba očekivati da bi Vlada, koja štiteći hrvatski ekonomski sustav štiti i EU mogla imati problema u Bruxellesu. Važno je onemogućiti da ruski “financijer“ izvede transakciju „predstečajne nagodbe“, pa na račun pretežno hrvatskih dobavljača konsolidira koncern i onda ga takvog preuzme. Čini se da model koji je osmislila potpredsjednica Dalić to onemogućuje. Zato bi bilo dobro o njemu uspostaviti politički konsenzus i tako osnažiti Vladu u potiskivanju ruskog razarajućeg spekulativnog kapitala s hrvatskog tržišta.
U Hrvatskoj danas izgleda nije jasno ono što je sedamdesetih godina bilo jasno Veljku Mičunoviću, jugoslavenskom dvokratnom ambasadoru u SSSR-u. Kad su ga pitali zašto je propao neki projekt izgradnje hidroelektrana na Tari, ovaj je lakonski odgovorio: „Jer je bio zasnovan na dvije iluzije, ruskom kapitalu i crnogorskoj radnoj snazi“.