Kolumne

DAVOR GJENERO ZA POLITIKAPLUS: Ružno je u gradu, u nedjeljno prijepodne, vidjeti defile marginalne lumpen-proleterske skupine

Kako sada stvari stoje, politički reljef u Hrvatskoj takav je da će nova zakonska regulativa o pobačaju morati biti racionalna, da ne bi smjela biti restriktivnija od sadašnje prakse, a da bi u javnoj raspravi valjalo upozoriti na sve parainstitucionalne kočnice, koje dovode do toga da se u nekim slučajevima ne može ostvariti pravo žene na izbor.

Piše: Mislav Miholek

Na kraju ovoga uzbudljivog tjedna opet smo porazgovarali s poštovanim analitičarem Davorom Gjenerom o temama koje su bile važne i koje su u fokusu javnosti. Prvo je pitanje abortusa i njegovo reguliranje, dotaknuli smo se performansa A-HSP-a, a za kraj smo uzeli Vijeće za suočavanje s prošlošću.

PP:  Pobačaj je konačno došao na red u Ustavnom sudu. Kao i u većini judeokršćanskih zemalja liberalnog kruga, pobačaj je i dalje legalan. Ministar Kujundžić tvrdi da budući zakon koji mora biti izglasan u sljedeće dvije godine neće imati restrikcija, Branka Juričev Martinčev iz HDZ-a natuknula je nešto što je slično poljskom restriktivnom modelu, klerikalna desnica ne shvaća da se odluke Ustavnog suda ne mogu rušiti i najavljuje referendum, kako će sve ovo završiti?

Davor Gjenero: Ne čini mi se da je ovo tema koja bi nas trebala previše zabrinjavati. Ustavni sud ozbiljno je odradio svoj posao. Dobro je što u pravorijeku govori jezikom ljudskih prava, što otvoreno govori o kontroverzama i suprotstavlja dva prava: pravo na zaštitu začetog života i ženinog prava na izbor. Dobro je da u javni diskurs uvodi „test razmjernosti“ kad traga za odgovorom na pitanje.

Dobro je i to da Ustavni sud o ovom svjetonazorskom pitanju nije odlučio jednoglasno, a važno je i to da je izdvojeno mišljenje izrekao ozbiljno obrazovani pravnik u pristojno napisanom tekstu. Kao liberalni demokrat nužno zastupam „pro choice” poziciju, ali smatram da je svjetonazorska dioba, postojeća u svakom demokratskom društvu, i u Hrvatskoj neizbježna. Važno je da oni koji o pitanju pobačaja govore u javnosti, uvijek budu svjesni osjetljivosti pitanja i uza nj povezanih kontroverzi, te činjenice da je i mišljenje suprotno njihovome u društvu legitimno.

Kako sada stvari stoje, politički reljef u Hrvatskoj takav je da će nova zakonska regulativa o pobačaju morati biti racionalna, da ne  bi smjela biti restriktivnija od sadašnje prakse, a da bi u javnoj raspravi valjalo upozoriti na sve parainstitucionalne kočnice, koje dovode do toga da se u nekim slučajevima ne može ostvariti pravo žene na izbor.

Legitimno je da pro life orijentirane organizacije civilnog društva pokušaju pokrenuti referendum narodne inicijative, koji bi bio usmjeren na zabranu ili ograničavanje prava na pobačaj, ali se ne čini vjerojatnim da bi takva inicijativa mogla uspjeti, a nakon ove odluke Ustavnog suda pitanje je i to bi li pokretanje takve inicijative uopće odobrio Ustavni sud.  

PP: Početak tjedna bio je u znaku marginalne A-HSP i čudnovate zakletve Donaldu Trumpu, koliko su stvarno opasne ovakve pojave i kome Keleminec stvarno ide na ruku?

Davor Gjenero: Ovakve skupine nisu izbor opasnosti za demokratski poredak, nego neugode. Ružno je u gradu, u nedjeljno prijepodne, vidjeti ovakav defile marginalne lumpen-proleterske skupine. Čini se da je jedini primjereni način reakcije na takvo što susprezanje te neugode i prezirno ignoriranje. Sve drugo, a pogotovo neki oblik represije, čine više štete nego koristi.

Netolerantni ne zaslužuju toleranciju, podučavali su nas brojni socijalni teoretičari koji su se ovakvim marginalnim skupinama bavili nakon iskustva s fašističkim i nacističkim režimima, koji su iznikli iz ovakvih marginalnih lumpen pokreta. Međutim, društvene okolnosti u Hrvatskoj nisu takve da bismo se morali posebno opterećivati ovakvim marginalnim skupinama i njihovim „vođama“. Najbolja bi reakcija bila kad ih dan nakon klatnje gradom ne bi bilo niti u jednom javnom mediju.


PP: Prošlost je svima ovdje zanimljivija od sadašnjosti i budućnosti, pa je Vlada sastavila Vijeća za suočavanje s prošlošću. Hoće li ono profunkcionirati i što se može od njega očekivati?

Davor Gjenero:  Hrvatska nije riješila probleme odnosa prema totalitarnim režimima i prema žrtvama totalitarnih poredaka. Onaj tko to želi, rasjed u hrvatskom društvu, nastao u vezi s dvama totalitarnim porecima iz XX. stoljeća lako može iskorištavati za blokadu društva. Zato je ozbiljna društvena rasprava, svojevrstan okrugli stol, prijeko potrebna hrvatskom društvu. Teško je ocijeniti hoće li novoimenovano Vijeće za suočavanje s prošlošću biti posrednik u prevladavanju tog povijesnog rasjeda, ali je sigurno da je vrlo teško naći pogodniju osobu za medijatora te rasprave od akademika Zvonka Kusića. Bude li on svoje vrline uglađenosti, temeljitosti, tolerancije, radinosti, pragmatičnosti i spremnost za donošenje odluka iza kojih bi to tijelo stajalo, nametnuo kao pravilo djelovanja u tom Vijeću, ono bi moglo imati ozbiljne rezultate i ne biti samo još jedno povjerenstvo čijim se osnivanjem odlaže rješavanje problema.